Održana najveća vojna vježba u posljednjih 25 godina: Švedska se naoružava ne čekajući NATO

U Švedskoj su početkom maja završene vojne vježbe, najveće u posljednjih 25 godina. Proteklih decenija zemlja je aktivno smanjivala troškove za odbranu, ali u pozadini ruske vojne ekspanzije sve se promijenilo.

Ova vježba je bila dobro testiranje za švedske snage i 14 saveznika.

Stokholm je održavanjem vježbe poslao snažnu poruku i saveznicima i neprijateljima da se švedska vojska vratila, piše Politico.

Nakon decenija uskraćivanja, švedska vojska regrutuje vojnike, otvara baze i nabavlja modernu opremu dok se odnosi regiona sa Rusijom zamrzavaju usred invazije Ukrajine.

Na samitu NATO-a u Litvaniji ovog jula, Švedska se nada da će finalizirati svoju jednogodišnju prijavu za članstvo kao 32. članica nakon što je susjedna Finska ušla u alijansu u aprilu.

“Ne želimo da se pridružimo NATO-u samo radi sopstvene zaštite, također imamo mnogo toga da doprinesemo. Švedska može pomoći da se zaštiti sigurnost drugih, to je važan signal koji danas šaljemo“, rekao je premijer Ulf Kristersson, koji je stigao napadnim brodom na Korso da posmatra vježbu Aurora.

Uprkos vladinoj retorici, švedska vojna potrošnja i dalje nije u skladu sa smjernicama NATO-a da bi izdaci za odbranu jedne nacije trebali iznositi najmanje 2 posto njenog BDP-a. U 2022. godini Stokholm je svojim oružanim snagama dodijelio 1,3 posto svoje ekonomske proizvodnje, što je najniži nivo od bilo koje države oko Baltičkog mora, prema podacima SIPRI-ja za sigurnost sa sjedištem u Stockholmu. Vlada kaže da ne očekuje da će postići cilj od 2 posto do 2026. godine.

Na plaži na Korsou, u pozadini malih ratnih brodova, mitraljeza i protivoklopnih sistema, švedski vojni vrh je rekao da će premostiti jaz u potrošnji.

Ministar odbrane Pål Jonson rekao je za Politico da je smanjenje švedskih oružanih snaga nakon završetka Hladnog rata “otišlo predaleko” i da je njegova zemlja sada na ispravnoj putanji.

“Nacrt zakona o odbrani koji smo usvojili 2020. godine uključivao je značajno povećanje budžeta za sve službe, vojsku, mornaricu i vazduhoplovstvo. A nakon što je u februaru 2022. godine izbio rat u Ukrajini, ubrzali smo tempo tog jačanja”, rekao je.

Neutralna u Drugom svjetskom ratu, Švedska se pojavila kao cijenjeni regionalni vojni igrač u godinama koje su uslijedile. Do kasnih 1950-ih, njene zračne snage su bile četvrte po veličini na svijetu. Održavala je duboke rezerve vojnih obveznika i razvijala vrhunsku tehnologiju podmornica.

Ali nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, švedski zakonodavci su odlučili da je prijetnja iz Rusije gotova. Uzastopne vlade u Stokholmu unovčile su “dividendu mira” tako što su smanjile izdatke za oružje i umjesto toga investirale u bolnice, škole i druge usluge.

Švedski budžet za odbranu pao je ispod 2 posto u 2000-im. Strateško ostrvo Gotland u Baltičkom moru je demilitarizovano i obustavljena je regrutacija.

Neobično gruba izjava vrhunskog generala pokazala se prekretnicom

Tokom intervjua za švedski dnevnik Svenska Dagbladet krajem 2012. godine, tadašnji vrhovni vojni komandant Švedske Sverker Göranson vjerovao je da bi se njegova zemlja mogla braniti “oko sedmicu dana”, ako bi bila napadnuta.

Izjava je izazvala žestoku debatu o tome šta Šveđani mogu očekivati od svoje vojske i koliko dugo njene snage treba da izdrže. Nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, vojska je započela smjenu, s novim planom potrošnje od 2015. godine kojim se osigurava ponovno otvaranje vojnih lokacija.

Švedska je 2019. godine ponovo inaugurisala svoju ogromnu podzemnu pomorsku bazu južno od Stockholma u Musköu. Baza, iskopana unutar kamenitog ostrva 1960-ih, dizajnirana je da švedskim brodovima obezbijedi podzemne dokove gdje se mogu fiksirati i nadograditi bezbjedno od napada.

U želji da predstavi obnovljenu imovinu, Švedska je sredinom aprila ugostila američkog ministra odbrane Lloyda Austina. U govoru na obali, američki zvaničnik je rekao da vjeruje da će Švedska kao dio NATO-a pomoći “odvraćanju sukoba, uključujući i regiju Baltičkog mora”.