Centralna banka BiH: Domaća valuta u potpunosti pokrivena eurom

Centralna banka BiH, prema zakonu, funkcioniše prema aranžmanu valutnog odbora, što znači da je domaća valuta u potpunosti pokrivena eurom kao rezervnom valutom, rečeno je danas Srni u ovoj finansijskoj instituciji.

“Devizne rezerve predstavljaju deviznu aktivu monetarnih vlasti – centralne banke – i način korištenja deviznih rezervi, kao i instrumenti u koje se iste investiraju zavisi od institucionalnog uređenja centralne banke i monetarne politike koja se primjenjuje u konkretnoj zemlji”, navodi se u komentaru Centralne banke BiH u vezi sa medijskim navodima da BiH trenutno nema ni gram zlata u rezervama, te da bi, da u prethodnim godinama nije prodavala to zlato, sada imala 237.000 unci ili 7,3 tone zlata vrijednosti oko 450 miliona eura.

Navedeno je da je Zakonom o Centralnoj banci BiH propisano da je jedan od osnovnih zadataka ove institucije, koji se izvršava pod nadležnošću njenog Upravnog odbora, da drži i upravlja službenim deviznim rezervama, prvenstveno na siguran način, a da se potom vodi principima likvidnosti i profitabilnosti.

Zakonom su određeni instrumenti u koje Centralna banka BiH može investirati devizne rezerve, te u skladu sa tim ova banka investira devizne rezerve primarno u vrijednosne papire država članica eurozone najvišeg kreditnog rejtinga, depozite kod odabranih centralnih banaka u evrozoni, Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu i inostranih poslovnih banaka visokog kreditnog rejtinga, kao i u monetarno zlato, vodeći računa o ograničenjima ulaganja u svaki pojedinačni instrument, svaku pojedinačnu zemlju i pojedinu poslovnu banku.

U upravljanju deviznim rezervama posebna pažnja posvećuje se upravljanju vezanim rizicima.

U procesu upravljanja deviznim rezervama, posebno na taktičkom i operativnom nivou, kontinuirano se razmatraju sve dostupne informacije sa relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu, kao i dostupne prognoze koje bi mogle uticati na investiranje deviznih rezervi u tekućoj godini, ali i u narednom periodu. Ovo je uobičajena praksa centralnih banaka, koje su posebna, vrlo konzervativna, vrsta investitora, navodi se u komentaru Centralne banke BiH dostavljenom Srni.

Centralna banka BiH prilagođava strukturu portfolija deviznih rezervi vršeći kupoprodajne transakcije raspoloživim instrumentima, uključujući i zlato.

Centralna banka BiH ne komentariše pojedinačne investicione odluke, a, informacije o strukturi deviznih rezervi, odnosno učešću pojedinačnih instrumenata u portfoliju deviznih rezervi, kao i način donošenja odluka su javno dostupne u zvaničnim publikacijama Centralne banke BiH.

Kada se govori o smanjenju kapitala, ovdje je riječ o obračunskim efektima, a ne o trajnom gubitku kapitala.

Računovodstveno evidentiranje obračunskih efekata vezanih za kapital je obaveza po međunarodnim standardima koje Centralna banka BiH mora u potpunosti da zadovolji.

Tržišna kretanja i njihovi efekti na kapital su fenomen sa kojim se suočava cijeli svijet, pa i centralne banke, a ne samo Centralne banke BiH.

U periodu kada rastu kamatne stope kategorija kapitala gdje se evidentiraju promjene po osnovu promjene rezerve fer vrijednosti iz investicija se mijenja, te je ista u eri niskih kamatnih stopa visoka, dok se ista sa rastom kamatnih stopa smanjuje.

Centralna banka BiH kontinuirano preduzima mjere prilagođavanja svog portfolija, sve s ciljem očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora.

Rast kamatnih stopa na relevantnim finansijskim tržištima imao je određeni negativan efekat na navedenu kategoriju kapitala Centralne banke BiH (zbog smanjenja tržišne vrijednosti obveznica eurozone usljed prilagođavanja novonastalim tržišnim uslovima), ali je taj efekat ograničen.

S druge strane, povećanje kamatnih stopa predstavlja priliku za reinvestiranje sredstava po povoljnijim uslovima i time i povećanje vrijednosti deviznih rezervi i jačanje valutnog odbora i kapitala Centralne banke BiH, poručuju iz ove institucije.

Prema pisanju pojedinih medija, sve svoje zlato koje je imala BiH je prodala, BiH formalno-pravno nema zlato, već je ono u vlasništvu Centralne banke BiH koja ga prodaje ili kupuje u zavisnosti od njihove lične procjene i za te odluke im ne treba saglasnost Ministarstva finansija i trezora ili Savjeta ministara.

Navedeno je i da je iz sredstava sukcesije bivše SFRJ, 2001. godine BiH dobila oko 195.000 unci zlata, ali odmah nakon toga odlukom Savjeta ministara, kojim je tada predsjedavao Zlatko Lagumdžija, a ministar finansija bio Anto Domazet, to zlato je prodato po cijeni od 273 dolara po unci, što je oko 53,5 miliona KM.

Prema medijskim navodima, ubrzo, nakon toga, cijena zlata porasla je na oko 300 dolara po unci čime je BiH izgubila oko pet miliona KM, a da je danas prodavala to zlato, mogla bi dobiti 352 miliona eura.