Bećirović pozvao zvaničnike entiteta i države: Vršnjačko nasilje se ne može riješiti parcijalnim pristupom

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je poziv zvaničnicima različitih nivoa vlasti naše države i inicirao razmatranje pitanja vršnjačkog nasilja u BiH s posebnim osvrtom na normiranje i implementiranje konkretnih mjera za prevenciju i kažnjavanje.

Kako Klix.ba saznaje, Bećirović je ovo povodom razmatranja ove tačke dnevnog reda sjednice Predsjedništva BiH predložio da se na sjednicu pozovu ministar civilnih poslova BiH, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, ministar sigurnosti BiH, ministar pravde BiH, ministar obrazovanja i nauke Federacije BiH, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, predstojnik Odjela za obrazovanje Vlade Brčko Distrikta BiH, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, šef odjeljenja za javnu sigurnost Brčko Distrikta BiH, ministar pravde Federacije BiH, ministar pravde Republike Srpske.

U pozivu se navodi da se problem vršnjačkog nasilja ne može prevenirati i rješavati parcijalnim pristupom u Bosni i Hercegovini stoga je neophodno zajedničko djelovanje organa vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini kako bismo spriječili neželjene posljedice i povećali sigurnost djece.

“Posebno značajni pravni akti kojima se uređuju pitanja odgovornosti i obaveza provođenja mjera prevencije nasilja i adekvatnog postupanja su: Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske, Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Krivični zakon BiH, Zakon o zabrani diskriminacije BiH, Zakon o krivičnom postupku BiH, Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH i brojni drugi relevantni pravni akti”, naveo je Bećirović.

On se dalje poziva na Konvenciju o pravima djeteta koja predstavlja jedan od dodatnih sporazuma o ljudskim pravima koji se, na osnovu odredaba Ustava BiH, direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Pomenuti međunarodni ugovor obavezuje države potpisnice na zaštitu djece od svih oblika nasilja, prevenciju i odgovor na nasilje te osiguranje potpore djeci žrtvama nasilja.

Na osnovu člana 19. Konvencije o pravima djeteta, država je dužna da poduzme sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i prosvjetne mjere da zaštiti dijete od svakog oblika tjelesnog ili duševnog nasilja, povreda ili zloupotreba, zanemarivanja ili zapuštenosti, zlostavljanja ili iskorištavanja, uključujući spolno zlostavljanje, dok o njemu brine roditelj(i), zakonski skrbnik(ci) ili neka druga odgovorna osoba kojoj je skrb djeteta povjerena.

Nadalje, članom 29. Konvencije normirano je da se obrazovanje djeteta, između ostalog, usmjerava prema: “pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnoj zajednici u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, ravnopravnosti spolova i prijateljstva među svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama te osobama starosjedilačkog podrijetla”.

Škola je mjesto gdje djeca organizirano provode veliki dio vremena tokom dana, stoga treba preuzeti značajnu ulogu u prevenciji i zaštiti od svih oblika nasilja. Nasilje u školi nije nova pojava, međutim nedovoljna informiranost o primjećivanju znakova, analiziranju profila sudionika i proučavanje faktora rizika za pojavu nasilja u školi, kao i nedostatak jedinstvenog odnosa škola prema nasilju upućuju na ozbiljno djelovanje svih nivoa vlasti s ciljem normiranja i implementacije sistematskog pristupa u rješavanju problema nasilja u školama.

Današnja djeca i mladi odrastaju u kompetitivnom sistemu u kojem se gotovo izgubio pojam saradnje, a zamijenio ga je sistem stalnoga nadmetanja koji je doveo do sve veće pojave vršnjačkoga nasilja, pri čemu su uglavnom oni “slabiji” žrtve maltretiranja i sistemskog zlostavljanja.

Problem vršnjačkog nasilja koji se u današnje vrijeme javlja u školama vrlo je kompleksan te zahtijeva pravodobno multidisciplinarni pristup i preventivno djelovanje, a ako do nasilja dođe tad je važna brza i pravodobna reakcija svih iz okruženja djeteta žrtve nasilja, ali i onoga djeteta koje nasilje vrši. Da bi prosvjetni radnici mogli na odgovarajući način reagirati kad primijete incidentalnu situaciju nasilja, trebali bi biti dovoljno educirani u tom području kako bi na vrijeme spriječili nasilje među učenicima.

“Svjedoci smo da je u osnovnim i srednjim školama sve zastupljenije međuvršnjačko nasilje. Pod međuvršnjačkim nasiljem podrazumijevaju se događanja u širem okviru škole u kojim pojedini učenici ili, još češće, grupe učenika, izvode trajno nasilje nad svojim vršnjakom ili mlađim djetetom kojim se tom djetetu-žrtvi nasilja nanose povrede ili pričinjavaju bol i neprijatnost. Postoji mnogo klasifikacija oblika nasilja među djecom: fizičko nasilje, verbalno ili emocionalno nasilje, ekonomska manipulacija i socijalno nasilje.

Pristup problemu nasilja nad i među djecom u školama podrazumijeva procjenu i cjelovitu analizu obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, rizičnih faktora, kao i sistemskih mjera kojima bi se povećala sigurnost djece. Pored porodice, koja ima primarnu ulogu u prevenciji nasilničkog ponašanja djece, veoma važnu ulogu imaju školske zajednice, vršnjaci, šira društvena zajednica, mediji i organi vlasti na svim nivoima”, naveo je Bećirović.

Ova inicijativa stiže nakon dva masakra u Srbiji, a u kojima su napadači bili 13-godišnjak i 21-godišnjak, koji su ubili 17 osoba i ranili više njih.

Klix