Da li će BiH uvesti digitalne nomadske vize, Hrvatska je među prvima u svijetu to uradila

Digitalni nomadi, ljudi koji putuju širom svijeta koristeći se tehnologijom kako bi radili, komunicirali i zaradili novac, veoma su fleksibilni i mobilni što im omogućuje da rade bilo gdje i bilo kada.

Ova nova vrsta radnika postala je sve popularnija u posljednjih nekoliko godina, jer se sve više ljudi odlučuje na ovaj način života.

U našoj zemlji postoji mali broj digitalnih nomada koji se bave turističkim aktivnostima, ali se taj trend polako razvija. U nekim gradovima, poput Sarajeva, Mostara i Tuzle, postoje ko-working prostori i mreže digitalnih nomada koji su spremni podijeliti svoja iskustva i pomoći drugima u organiziranju putovanja i boravka u BiH.

Trenutno u državi ne postoji specifičan zakonski okvir koji bi se odnosio na digitalne nomade. Digitalni nomadi u BiH trenutno mogu boraviti uz tromjesečnu turističku vizu, ali zakonodavstvo u BiH još uvijek nije prilagođeno ovoj novoj vrsti radnika.

Zbog toga, većina digitalnih nomada koji posjete BiH koristi vlastite laptope, kamere i mobilne uređaji i rješava pitanje smještaja i prevoza samostalno.

Zakonska regulativa

To znači da oni u BiH ne mogu računati na neke povlastice koje su dostupne u nekim drugim zemljama, kao što su porezne olakšice, posebni vizni ili boravišni status.

Postojala je incijativa kluba Naše stranke-Nezavisnog bloka da se izmjeni Zakon o strancima, ali tu je sve stalo. Iz Naše stranke naveli su za Klix.ba da je incijativa usvojena u septembru 2021.godine.

“Bila je inicijativa kluba NS-NB u julu 2021. godine kojom smo tražili da se izmjeni Zakon o strancima kako bi se omogućio boravak digitalnim nomadima u BiH. Ministarstvo je odgovorilo da oni rade na sistemskom zakonu koji će pored ovoga da izmjeni i druge dijelove zakona”, poručili su za Klix.ba.

Tada se nalagalo Vijeću ministara BiH da, u roku od tri mjeseca, u zakonodavnu proceduru dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima BiH kojim će biti omogućen i regulisan boravak digitalnih nomada u našoj zemlji.

Klub je tada jasno naglasio značaja ove incijative.

“Uspostavom ovog sistema za digitalne nomade bi se podstakao rast privrede u BiH te bi se privukao značajan broj turista. Digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili koji obavlja poslove za kompaniju koja nije registrovana na području države u kojoj boravi. Otvaranjem prema osobama koji ne obavljaju poslove i ne pružaju usluge poslodavcima na području naše države sigurno bi se povećao poslovni turizam, a time i ekonomsku aktivnost”, istaknuto je tada.

Navedeno je da su zemlje kao što su Estonija, Island, Češka Republika i druge omogućile boravak desetina hiljada ovih, u pravilu, visoko obrazovanih osoba na svom teritoriju, te su time značajno doprinijele jačanju svojih ekonomija.

“Republika Hrvatska je to također uradila, a čitav proces je trajao manje od pet mjeseci. Prihvatanjem ove inicijative priča još nije gotova, ali nadamo se da je kod svih koji su glasali za prisutna istinska želja da ova inicijativa zaživi te da samo pokazali spremnost za ekonomsko, turističko i kulturološko otvaranje BiH”, rečeno je tada.

Nadležna institucija

Odgovore na ova pitanja potražili smo u ministarstvu sigurnosti koje je nadležno za ovo pitanje, a oni su nam poručili da su prepoznali bitnost ovog pitanja.

“Ministarstvo sigurnosti je BiH je prepoznalo potrebu regulisanja boravka digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini. Tako je radna grupa krajem prošle godine završila izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, u kojem je dodat novi stav koji se odnosi na ovo pitanje”, naveli su iz ministarstva za Klix.ba.

Dodali su da ipak čekaju mišljenja ostalih institucija.

“Trenutno se prikupljaju mišljenja nadležnih institucija o predloženim nacrtu, nakon čega će dokument biti upućen Vijeću ministara BiH radi razmatranja i usvajanja”, istakli su.

Pozitivni primjeri

Kada zakonodavstvo u BiH još uvijek nije prilagođeno ovoj novoj vrsti radnika, postoje određene privatne instance u državi koje razumiju problematiku ovog pitanja.

U BiH postoji Intera Tehnološki Park koji je prvi coworking prostor u državi. Code Hub besplatno je mjesto za sve one mlade i ambiciozne kojima nedostaje prostora za rad, ali i poslovni savjet.

Ovakve prostre pohode kreativci, freelanceri, mnogi oni koji rade na daljinu, digitalni nomadi, oni koji žele promijeniti okolinu i poboljšati svoju kreativnost.

Možemo dati primjer kako je poznati norveški travel bloger Mozzy nakon nekoliko dana provedenih u Sarajevu odlučio u našem gradu živjeti tri mjeseca.

Ovu informaciju Mozzy je podijelio sa svojim pratiteljima na Instagramu, a i sam sebe je iznenadio ovom odlukom.

“Još uvijek ne mogu vjerovati da sam odlučio živjeti u Sarajevu, naredna 3 mjeseca! Jedva čekam da saznam više o ovoj prekrasnoj zemlji i njenim normama. Život je namijenjen iskustvima i rastu! Ako sebi ne dozvolite da iskusite nove stvari, kako možete evoluirati kao pojedinac?”, naveo je.

Zaključak se nameće da bi možda i duže ostao da je mogao nego tri mjeseca, jer se očigledno osjeća komforno u našoj zemlji. No zbog zakonskih okvira nije to moguće.

Jasno je da digitalne nomade naša zemlja može privući, brojni su primjeri za to. Baš iz tih razloga i širenja lijepih vijesti o našoj zemlji, zemlja može iskoristiti tu vrstu ljudi u kontekstu promocije države, znajući kakav utjecaj oni imaju na društvenim mrežama.

Hrvatska se nametnula u tom smislu kao jedna od top destinacija. Strani mediji poput Forbesa i vodećih turističkih vodiča raspisali su se o Hrvatskoj kao o privlačnoj destinaciji za digitalne nomade, većinom zbog utjecaja tih ljudi.

Činjenica da su oni od 1. januara 2021. godine među prvih deset zemalja u svijetu koja pozdravlja digitalne nomade dajući im dozvole za boravak do 12 mjeseci, sve govori.

Ovaj broj iz godine u godine raste u toj zemlji i zbog toga bi BiH mogla razmisliti i o ovom načinu promocije države. Prema nekim prognozama, do 2035. godine u svijetu očekuje se da će biti milijardu digitalnih nomada.

Klix.ba