Prof. dr. Smajić: FBiH nedostaje 80 anesteziologa, zbog zahtjevnog posla prisutan je sindrom sagorijevanja

Federaciji Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nedostaje oko 80 anesteziologa, kaže prof. dr. Jasmina Smajić, specijalista anesteziologije sa reanimatologijom i predsjednica Udruženja doktora medicine anesteziologa-reanimatologa Federacije BiH.

Dodaje “kako Udruženje broji 215 anesteziologa, ali da u FBiH ima još 40-ak kolega koji nisu njegovi članovi”.

Nije bila atraktivna za specijalizacije

– Jedan od razloga nedostatka ovog kadra je i to što anesteziologija kao grana medicine ranije nije bila baš toliko atraktivna za specijalizaciju zbog svoje specifičnosti, s obzirom na to da je vrlo zahtjevna, kompleksna i poprilično stresna. Osim toga, do unazad desetak godina anesteziologija nije bila implementirana ni u dodiplomski studij, odnosno u kurikulum dodiplomskog studija. Naravno, to se promijenilo pa na Medicinskom fakultetu u Tuzli sada postoji anesteziologija kao zaseban predmet, a koliko mi je poznato od kolega, to se i u Sarajevu uveliko priprema – objašnjava Smajić.

Moderna anestezija više nije samo uspavljivanje pacijenata, sada je to kompletna perioperativna medicina. Prema riječima Smajić, davno su anesteziolozi izašli iz operacionih sala.

Medicina se konstantno razvija, a sa njom i anesteziologija kao jedna od grana. Sama polja djelatnosti anesteziologa se povećavaju. Ako uzmemo Plavu knjigu, prema onome što ona sadrži jedan tim čine jedan ljekar specijalista anesteziolog, pored anestetičara srednje stručne spreme i medicinske sestre visoke stručne spreme. Taj tim dolaze na 35 hirurških postelja u bolnici i to se odnosi samo na osmosatno radno vrijeme, ne uzimajući u obzir vrijeme u dežurama, odlazak iz dežura, slobodne dane, godišnje odmore, bolovanja. Osim povećanog obima u operacionim salama, sve je širi opseg djelovanja i u okviru dijagnostičkih procedura, sve je više invazivnih dijagnostičkih procedura gdje je neophodna anesteziološka djelatnost – navodi Smajić.

Na prvoj liniji tokom pandemije

Specijalizacija za anesteziologa, nakon završenog Medicinskog fakulteta, traje pet godina, no tu se, prema riječima Smajić, ne završava školovanje tog ljekara.

– Nakon specijalizacije postoji mogućnost subspecijalizacije iz intenzivne medicine, kliničke farmakologije i imunologije. Rekla bih da naše školovanje traje od trenutka kad se zaposlimo do dana kad odlazimo u penziju. Ako se završi fakultet na vrijeme, od 25 do 65 godine, dakle 40 godina, koliko traje prosječni radni vijek, vrijeme je našeg stalnog usavršavanja. Sa dobijanjem diplome specijaliste anesteziologa reanimatologa i intenzivnog liječenja ne prestaje naše usavršavanje s obzirom na to da se radi o vrlo širokom području gdje se moraju obuhvatiti, savladati, poznavati do u detalje različite grane i područja medicine – naglašava Smajić.

Koliki je značaj anesteziologa, moglo se vidjeti i u prethodnim godinama pandemije COVID-19 koji su posebnu ulogu imali u intenzivnoj njezi pacijenata.

– Posao anesteziologa u vrijeme pandemije posebno je bio značajan i izražen, naročito kada je riječ o intenzivnoj njezi i bolničkom karantinu. Sve vrijeme pandemije bukvalno smo bili na prvoj liniji, što je naravno ostavilo i traga na mnoge kolege kada je riječ o njihovom fizičkom, ali i emocionalnom zdravlju. Burnout sindrom (sindrom sagorijevanja na radnom mjestu) prisutan je kod anesteziologa upravo zbog stresa kojem smo, rekla bih svakodnevno izloženi. Pandemija je ostavila trag na mnogim ljekarima jer smo radili sa najtežim pacijentima oboljelim od COVID-19, a nažalost neke naše kolege u to vrijeme su izgubile i život – kazala je Smajić.

Faktor