Trideset godina od ratnog zločina u Ahmićima

Prije 30 godina u Ahmićima pored Viteza počinjen je jedan od najokrutnijih ratnih zločina na prostorima nekadašnje Jugoslavije.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993, napad na selo Ahmiće izvele su lokalne jedinice HVO-a, saopštilo je Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).

“Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu navodi da je u Ahmićima ubijeno 116 ljudi, 24 je ranjeno, uništeno 169 kuća te dvije džamije. Za zločin protiv čovječnosti u Ahmićima MKSJ je sudio 13 Hrvata iz srednje Bosne.

Za učešće u donošenju odluke o napadu na Ahmiće, potpredsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora. Među ostalim, osuđeni su Drago Josipović, Vladimir Šantić, Miroslav Bralo i Paško Ljubičić.

Haški sud je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba u koji je bila umiješana Hrvatska, preko kontrole nad HDZ-om BiH i HVO-om.

Pravomoćno je potvrđeno da je ‘Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om’, te ‘rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a'”, navodi iz UDIK-a.

Ističu da je zločin u Ahmićima sudski procesuiran. Sudilo se organizatorima, zapovjednicima i neposrednim počiniteljima, no on ostaje trajna mrlja i sramota Republike Hrvatske. Napominju i da Hrvatska treba pokazati spremnost da se iskreno i bez ostatka suoči sa počinjenim zločinima.

“Hrvatska treba pokazati spremnost da se iskreno suoči sa počinjenim zločinima, te preuzme odgovornost za prošlost.

Samo činovima solidarnosti kroz jasne inicijative koji imaju za cilj razumijevanja uloge Republike Hrvatske u ratu protiv Bosne i Hercegovine, moći ćemo reći da se Hrvatska konačno distancira od imperijalne politike Franje Tuđmana.

Zato zahtijevamo od predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Hrvatske da se javno distanciraju od ratnih zločina počinjenih u naše ime te prekinu sistemsku politiku relativizacije, negiranja i umanjenja ratnih zločina.

Tražimo jasno formulisanu ispriku i imenovanje jedne ulice ili trga u Zagrebu po žrtvama Ahmića. Tek kad ratni zločin u Ahmićima postane dijelom hrvatskog obrazovnog sistema, bit ćemo u mogućnosti reći da smo na tragu pravde, odgovornosti i izgradnje mira.

Krivica za zločin je individualna, ali istina o ratnim zločinima kolektivna je, naša, odgovornost.

U subotu, 15. aprila 2023. na Trgu bana Josipa Jelačića, u 12 sati organiziramo protestno stajanje u znak sjećanja na žrtve Ahmića.

Istog dana, u 17 sati u zagrebačkom Kulturno-informativno centru (KIC) organiziramo prikazivanje video dokumentacije koja je dio interaktivnog narativa Ahmići – 48 sati pepela i krvi, produkcija SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu.

Prikazivanju će uslijediti razgovor koji će moderirati novinarka Snježana Pavić, a učesnici i učesnice su Mina Vidaković, SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, mirovna aktivistkinja Ana-Marija Raffai, Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND), filozofkinja i univerzitetska profesorica Nadežda Čačinovič, te profesor historije Marko Fuček – zaključuju iz UDIK-a.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE