Svijet slijepo ide ka vlastitom uništenju: BiH prijeti nestašica pitke vode

Voda je najznačajnije globalno dobro, bez nje nema ni hrane, ni energije, ni života, a svijet slijepo ide opasnim putem ka vlastitom uništenju, upozoreno je na Konferenciji o vodi, koju su Ujedinjeni narodi (UN) organizirali prije nekoliko dana.

Gotovo 6.500 učesnika i 689 projekata, vrijednih gotovo 750 milijardi dolara, pokazatelj su da planeta konačno shvata opasnost krize s vodom. Za uspješan rad ove konferencije molio se čak i papa Franjo, koji je uputio apel da se voda osigura za 2,2 milijarde ljudi koji je nemaju dovoljno.

Bogata zemlja

– Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća UN je proglasio hidrološku dekadu, kako bi hidrolozi utvrdili ukupne količine vode na Zemlji. Došlo se do procjena da ukupna količina svih voda zaprima 1,5 milijardi kubnih metara, od čega na okean otpada 94, a 6 posto na kopnene vode – kazao je akademik Muriz Spahić, bh. ekspert za hidrologiju.

Za razliku od milijardi ljudi u svijetu, Bosanci i Hercegovci imaju sreću da žive u zemlji bogatoj vodom. Spahić je istakao da svaki stanovnik naše zemlje raspolaže s više od 1.200 kubnih metara vode i bogatiji je njome od prosječnog stanovnika Evrope i Azije.

– Međutim, stvarna slika je daleko složenija. Na svim našim rijekama od jula do septembra traje hidrološki minimum, kada sve naše rijeke pronose tek 9,5 posto od ukupnog prosječnog godišnjeg proticaja. Ova količina vode nije dovoljna za podmirenje potreba za vodom bez uvođenja redukcije ili podmirivanja iz zaliha – naveo je prof. dr. Spahić.

Dodao je da su najveća prijetnja bh. vodama utjecaj čovjeka i neracionalna potrošnja. Većina vodotoka opterećena je mehaničkim, biološkim i hemijskim agensima, pa im je voda neupotrebljiva za piće.

Nepromišljeni zahvati

– Onešićenje voda je toliko uznapredovalo da ih je nemoguće razblažiti do granice samoprečišćavanja. Miljacku kroz Sarajevo u ljetnom periodu bi mogao razblažiti do granice samoprečišćavanja riječni tok veličine Neretve pri ušću u Jadransko more. Ako se ovome dodaju nepromišljeni zahvati, poput smanjenja površina vodozaštitnih zona na račun drugih namjena, izgradnje mini hidroelektrana kojima je više od 100 površinskih planinskih tokova uvedeno u cijevi, a rijeke pretvorene u sušice, te zagađenja industrijskim i rudničkim vodama, onda mi već danas, i pored velike količine vode kojom raspolažemo, zapravo oskudijevamo upotrebljivim čistim vodama – istakao je akademik Muriz Spahić.

Zakon o vodama FBiH doprinosi daljnjem osiromašenju, te je odnos prema vodama potrebno sistemski mijenjati i donijeti zakon na nivou BiH, jer se vode moraju štititi po slivovima čije prepreke ne smiju biti entitetske i kantonalne crte, upozorio je prof. dr. Spahić.   

Avaz