Evo zašto se danas katolički vjernici umivaju cvijećem

Cvjetnica je prvi dan Velikog tjedna, a naziva se još nedjeljom palmi ili Muke Gospodnje, a u Katoličkoj se crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kad ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. 

Na misama se čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja o Isusovoj muci i smrti, a Cvjetnica u Katoličkoj crkvi označava početak intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Palmine i maslinove grančice

Isusov ulazak u Jeruzalem obilježio je dolazak ljudi, mahanje palminim i maslinovim grančicama, ali i širenje odjeće na putu kojim je Isus hodao na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu, prije jedne mise, vrši se procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.

Običaj vjerskih procesija s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u četvrtom stoljeću, dok se u Rimu prakticirao od devetog stoljeća, a proširio se cijelom Crkvom. Sama misa te nedjelje posvećena je Isusovoj muci, na kojoj se čita ili pjeva čitav prikaz Muke evanđeoske.

Paganski običaji

Vjernici na misu nose grančice koje svećenik blagoslivlja za vrijeme mise, a zatim ih odvode kući i postavljaju za križ na zid ili prema nekim starim običajima odvode u staju i polja. Na području Dalmacije uobičajeno je da se nose pome, tj. Pletene grančice masline ili palme. Inače, običaj posvećivanja grančica potječe iz paganskih običaja mnogih naroda koji su rezali grane s raznih stabala i stavljali ih u staju, u kuću iznad ulaznih vrata i slično prije ili nakon nekih festivala povezanih s ranim proljeće, berba ili kraj.

Cvjetnica, kao što smo već rekli, označava početak Velikog tjedna, u kojem se osam dana slave najveća otajstva kršćanstva – Isusova muka, smrt, pokop i uskrsnuće. Cvjetnica svojim liturgijskim sadržajem izražava bit tzv Uskrsno otajstvo – kroz patnju, smrt i poniženje Krist oživljava, pobjeđuje i ulazi u svoju slavu.

Inače, Cvjetnica je svoje ime dobila u rimskoj liturgiji u 4. i 5. stoljeću i tada se zvala Nedjelja muke, jer je uvela otajstvo Velikog petka, a stoljeće kasnije postala je palmis ili Cvjetnica.

Avaz