Prije tri decenije primljeni smo u FIBA: Kako se stvarao Košarkaški savez BiH (I)

U sjeni nevjerovatnih i nepotrebno loših vijesti kojima smo zatrpani proteklih mjesec, a koje su dolazile iz Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, neopaženo je prošao jedan značajan podatak.

Naime, u ovom periodu navršava se 30 godina od kako je Košarkaški savez BiH primljen u punopravno članstvo Svjetske košarkaške federacije (FIBA).

Košarkaški savez Bosne i Hercegovine osnovan je 3. aprila 1950. godine, dok je rekonstrukcija KSBiH realizirana u maju 2001. godine. Datum osnivanja našeg saveza odnosi se na dan osnivanja u sastavu bivše države.

U sastavu Košarkaškog saveza Jugoslavije KSBiH bio je sve do međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine 1992. godine.

Košarkaški savez BiH: Vijest iz Kopenhagena

Nakon raspada Jugoslavije, KSBiH funkcionira kao savez samostalne države. Posebno ističemo značajan događaj, koji se desio 1993. godine, uz razumijevanje i podršku košarkaških struktura Evrope.

Košarkaški savez BiH je tada primljen u punopravno članstvo Međunarodne košarkaške federacije – FIBA.

Zbog ratnih okolnosti niko iz KSBiH nije mogao prisustvovati Kongresu FIBA koji je održan u danskom Kopenhagenu. Zbog toga nas je zastupao naš veliki prijatelj Boris Lalić, istaknuti sportski funkcioner i bivši igrač koji je obavljao značajne funkcije u Košarkaškom savezu Hrvatske i  Jugoslavije.

Kao predstavnik Hrvatske bio je u najvišim tijelima evropskog ogranka FIBA-e (FIBA Evropa).

Prijemom u članstvo FIBA, naš najbolji državni tim je stekao pravo da učestvuje na  dodatnom kvalifikacijskom turnir za Evropsko prvenstvo koji je održan u Poljskoj.

Tu smo pokušali izboriti pravo nastupa na završnici Prvenstva Evrope koja je igrana 1993. godine u Njemačkoj.

I uspjeli smo. Nakon senzacionalnog rezultata, muška reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila je pravo učešća na završnici košarkaškog prvenstva Evrope.

Od tada pa do nastupa na završnom turniru Eurobasketa u Karslruheu, reprezentativci su postali briga onih koji su mogli i željeli pomoći.

Bili su tu prije svega ljudi iz diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu, naši privrednici i brojna dijaspora. Nastup u Karlsruheu je bio sjajan i nezaboravan.

Zauzeli smo osmo mjesto, To je ujedno i naš najbolji plasman na završnicama evropskih prvenstava do sada.

O ovom podvigu je dosta govoreno. Čak je snimljen i dokumentarac o nevjerovatnoj priči. Selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine bio je Mirza Delibašić Kinđe, najbolji sportista svih vremena u našoj zemlji.

S obzirom na nemogućnost da tokom rata svoje kvalifikacijske utakmice u naredna dva ciklusa za Eurobasket 1995. i 1997. godine naša reprezentacija igra u Bosni i Hercegovini, kao domaćini nastupali smo u Berlinu, u Njemačkoj.

Razumijevanje i podrška

Poznanstvima sa ključnim ljudima osigurali  smo razumijevanje i podršku. Tako nam je grad Berlin bio domaćin u punom smislu te riječi. Bili smo smješteni u istočnom dijelu Berlina, u bivšem olimpijskom centru DDR-a.

Tipično je građen u socijalističkom stilu, ali sa kompletnim sadržajem koji je bio neophodan za  boravak i pripremu sportista. Igrali smo u dvorani u zapadnom dijelu Berlina.

Cijelo vrijeme smo imali osiguran prijevoz za naše potrebe.

Posebno je potrebno istaći našeg tadašnjeg reprezentativca Emira Mutapčića, koji je igrao za Albu iz Berlina, zatim Fehima Poturkovića, privatnog ugostitelja iz Berlina, te svakako Petera Klingbiela, generalnog sekretara Košarkaškog saveza Njemačke, i Petera Slisela, direktora Olimpijskog stadiona u Berlinu i FIBA komesara.

Uspostavom mira i potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma, dobili smo napokon mogućnost da se reprezentativna košarka vrati i u BiH, odnosno da napokon počnemo kao domaćini igrati na našem terenu.

U isto vrijeme čekao nas je još jedan veliki posao. FIBA nam je poslala poruku da je vrijeme da počnemo razmišljati kako riješiti problem košarke u Bosni i Hercegovini.

Takmičenje se odvija, prvenstva se igraju, ali u tri potpuno odvojena sistema. To su KSBiH, KS Republike Srpske i KS Herceg-Bosne.

Do tada nije bilo ni želje, ali ni pokušaja da se riješi jedan od bitnih problema. Zapravo ključni uslov za funkcioniranje Saveza, a to je da se jedinstveno takmičenje odvija na prostoru cijele države…

(Sutra ćemo objaviti drugi dio)

(Autor teksta je nekadašnji direktor reprezentacije i predsjednik Košarkaškog saveza BiH te dugogodišnji član Centralnog odbora FIBA Evrope i predsjednik Takmičarske komisije FIBA-e)

Raport.ba