Ustav kao vježbanka: Da li je novo Schmidtovo rješenje “probni balon” za manje lošu konačnu odluku

Nedavno je objavljen prijedlog novih izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje bi u narednim danima mogao nametnuti Christian Schmidt s ciljem da zaobiđe potpredsjednika FBiH Refika Lendu, odnosno volju SDA, u procesu formiranja Vlade FBiH.

Prijedlog je sporan, jer otvara mogućnost da samo jedan kanton i samo dio zastupnika u tom kantonu utječu na proces formiranja Vlade FBiH, iako nije riječ o vladi kantona, već entiteta. Istina, ona umanjuje trenutne mehanizme koji stoje u rukama rukovodstva FBiH, ali predstavlja presedan da ovlasti FBiH prebacuje na dio kantona. Postoje puno jednostavnija rješenja, ali Schmidt pod pritiskom Zagreba i HDZ-a teško da će za njima posegnuti.

S tim u vezi moguća je opcija da je svjesno pušten kao “probni balon” i radikalno rješenje, a koje bi onda Schmidt donošenjem odluke “ispravio” novom verzijom koja bi bila predstavljena kao blaža, umjerenija i neutralnija, ali sa istim posljedicama.

Sve podsjeća na situaciju iz jula prošle godine, prije nego je visoki predstavnik donio izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, kada je procurila vijest da bi mogao nametnuti cenzus od tri posto za kantone prilikom imenovanja delegata za Dom naroda FBiH. Taj prijedlog je kršio same temelje Washingtonskog sporazuma iz kojeg je i proizašao prvobitni Ustav Federacije BiH.

Tri mjeseca kasnije u izbornoj noći 2. oktobra on je promijenio provobitni nacrt i umjesto uvođenja cenzusa podigao broj delegata u svakom konstitutivnom entičkom klubu i klubu Ostalih u Domu naroda FBiH. Taj prijedlog je u teoriji bio bolji, ali je praksi donio isti rezultat, jačanje pozicije etnonacionalnih stranaka. Na taj način “ispravio” je katastrofalan raniji prijedlog manje lošim, ali i dalje do kraja spornim, stvarajući u javnosti osjećaj da je u pitanju neutralnije rješenje.

Podsjećamo, novi prijedlog podrazumijeva uvođenje mogućnosti preglasavanja jednog od tri člana rukovodstva Federacije BiH u procesu imenovanja Vlade FBiH. U tom slučaju, preglasani član mogao bi povući “veto” na imenovanje Vlade o kojem bi odlučivao Klub naroda u Domu naroda FBiH u kojem je član koji se usprotivio ranije bio predložen. Veto bi moralo podržati 2/3 delegata da bi odluka o imenovanju Vlade FBiH pala.

Dodatno, isto tako sa 2/3, o vetu bi odlučivali zastupnici skupštine onog kantona (HNK ili KS ili TK) u kojem najviše živi pripadnika naroda kojem pripada preglasani član rukovodstva Federacije BiH.

Nejasni su svi detalji takvog prijedloga, ali politički kontekst, i faktori koji trenutno oblikuju našu političku stvarnost, otprilike daju obrise prijedloga. Po našem mišljenju, strana koja “napada” veto mora biti u mogućnosti da skupi 1/3 ruku, kako u Klubu naroda Doma naroda FBiH, tako i u kantonu.

Nije dovoljno da to postigne samo na jednom nivou, da bi veto bio oboren, jer bi time značaj prvobitne odluke Schmidta bio u velikoj mjeri umanjen. Odnosno snaga etničkih klubova u procesu formiranja vlasti bila bi manja, s čim se HDZ ne bi složio. S obzirom na to da Dragan Čović može birati s kim želi u vlast, on ne bi rizikovao takav ishod, ako postoji i mala šansa da se to u praksi desi.

Prijedlog koji je izašao u javnost je sporan i iz razloga što bi neki delegati u Domu naroda ranije imenovani iz skupština kantona, glasali dva puta u slučaju preglasavanja jednog od članova rukovodstva FBiH, kako u Klubu naroda Doma naroda, tako i u skupštini iz koje su delegirani.

Na kraju, postavlja se pitanje kako bi odluka u stvarnosti mogla izgledati? S obzirom na to da je Schmidt ranije predlagao uvođenje cenzusa od tri posto, što je sam potvrdio nekoliko puta, teško je uopšte predvidjeti idući potez, jer njemu sami principi na kojima počiva Ustav Federacije BiH, ne znače puno.

Klix.ba