Ko dolazi raditi u BiH? Srba i Turaka najviše, a Pakistanaca sve više

Indija, Pakistan, Bangladeš i Šri Lanka samo su neke od zemalja čiji državljani sve češće popunjavaju radna mjesta u BiH.

Uz njih, najviše radnih dozvola u prošloj godini izdano je za državljane Srbije (253) i Turske (242).

Slijede državljani Kine, Kuvajta, Bangladeša, UAE, Sirije, Albanije, Hrvatske, Saudijske Arabije. U prvih šest mjeseci prošle godine strancima u BiH izdano je 1.270 radnih dozvola, što je za 274 više u odnosu na isti period godinu ranije.

Kada je riječ o poslovima u kojima je najveća potražnja za radnom snagom, najviše je radnih dozvola izdano za rad u građevinarstvu. Nedostatak radne snage, kako je vidljivo iz izdanih radnih dozvola, izražen je i u trgovini, poslovanju nekretninama, umjetnosti, zabavi, rekreaciji, prerađivačkoj industriji.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, najviše radnih dozvola izdano je za različite direktore i ključne osobe u firmama, i to njih više od 350. Kada je riječ o zanimanjima, izdane su i po 62 dozvole za armirače i tesare, 45 za ekonomiste, 40-ak za profesore i predavače, ali i 37 za sportiste.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH ranije su objasnili da je prošla godina izuzetak s povećanjem broja radnih dozvola za građevinarstvo zbog pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc, ali i drugih projekata. Objasnili su i što je ključna stvar da bi neki stranac dobio radnu dozvolu. Naime, glavni uslov je da se na evidenciji nezaposlenih prema sjedištu poslodavca ne nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uslove u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole i da ulazi u utvrđenu kvote radnih dozvola na godišnjoj razini, piše Večernji list BiH.

Naglasili su i da je zapošljavanje stranaca u BiH zakonski uređeno, s razrađenim aktivnostima u području zakonodavstva, povezanosti institucija i kontrolnim mehanizmima. Podsjetili su i na činjenicu kako je zakonski okvir za zapošljavanje stranaca liberalan, neprestano se inovira, usklađen je sa zakonodavstvom zemalja Evropske unije i razvijenih zemalja te nudi brojne olakšice u svrhu privlačenja direktnih stranih investicija, mogućnosti sezonskog zapošljavanja, visokokvalifikovanog zapošljavanja, izdavanja radnih dozvola osnivačima i ključnim osobama u preduzećima bez ikakvih ograničenja, izuzetaka izdavanja radnih dozvola izvan kvote i izuzetaka od posjedovanja radnih dozvola.

Zbog nemogućnosti pronalaska radnika s odgovarajućim znanjima poslodavci iz BiH već neko vrijeme inzistiraju da se kvota za broj izdanih radnih dozvola poveća. Za pokretanje novih i proširenje postojećih poslova potrebni su im radnici.

Prema rezultatima istraživanja tržišta rada 2022./2023., koje jednom godišnje provode Federalni zavod i entitetske službe za zapošljavanje, od ukupno 1380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2 odsto iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini (čak njih 5.630), uglavnom zbog očekivanog povećanja obujma poslovanja.

Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u ovoj godini iskazane su za zanimanja u industriji i u uslužnim djelatnostima – po 31 odsto, zatim u trgovini (27 odsto) i građevinarstvu (11 odsto). Riječ je upravo o onim sektorima gdje već nedostaje domaće radne snage. Najtraženija zanimanja, prema rezultatima anketiranja, u ovoj godini biće prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač, telefonist – operater u pozivnom centru, kuvar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i strojarski tehničar.

Nedostatak radne snage na tržištu BiH dijelom uzrokuje odlazak stanovništva u inostranstvo, a dijelom i neusklađenost obrazovnog sistema s tržištem rada.