Za sve šta su tražile bh. institucije trebala bi dva budžeta: Korekciju pretrpjela zapošljavanja, ali i modernizacija OSBiH

Dva ovogodišnja budžeta institucija Bosne i Hercegovine bila bi potrebna da bi bilo udovoljeno svim zahtjevima koje su budžetski korisnici uputili uoči izrade ovog dokumenta.

Kako je navedeno u dijelu obrazloženja prijedloga budžeta za ovu godinu, zahtjevi budžetskih korisnika bili su za 1,4 milijarde KM ili 140 posto veći u odnosu na budžet za 2022.

Iako je ovogodišnji budžet planiran u iznosu od 1,315 milijardi KM i veći je od prošlogodišnjeg, naznačeno je da su zahtjevi korisnika morali pretrpjeti korekcije.

– Usklađivanje obima rashoda sa okvirom nije se moglo osigurati bez značajne korekcije zahtjeva, utvrđivanja prioriteta, svakog mogućeg prolongiranja… – piše u predloženom zakonu o budžetu institucija BiH za 2023. godinu.

Među stavkama koje su institucije tražile, a nisu dobile, jesu zapošljavanje 144 osobe, između ostalog osam u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, deset u Instituciji ombudsmena za ljudska prava, čak 44 u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, osam u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je tražilo sredstva za nabavku vozila i rekonstrukciju zgrada (kabine i šalteri), a među kapitalnim izdacima koji su ostali “po strani” su i povećanje aerodroma Banja Luka kao i rekonstrukcija Graničnog prijelaza Šepak koje je tražila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, uvođenje novih tehnologija u izborni proces koje je tražila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, nabavka specijalne opreme za Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA), dok je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH tražila sredstva za laboratorijsku i kompjutersku opremu.

Budžetom nisu obuhvaćeni ni zahtjevi Ministarstva odbrane BiH za višegodišnji projekat nabavke helikoptera i vozila i za realizaciju plana modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Faktor