Hoće li Putin biti uhapšen? I Milošević je mislio da neće završiti u Hagu

Može li Vladimir Putin biti uhapšen? Iako je Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika, to je tek prvi korak u vrlo dugom procesu.

Ujedinjeni narodi očito vjeruju da postoji dovoljno dokaza da se ruski čelnik optuži za ratne zločine u Ukrajini.

Međutim, praktični i logistički problemi u vođenju takvog slučaja su ogromni, prenosi BBC.

Putin u domovini uživa neograničenu moć

Trenutno, ruski čelnik uživa neprikosnovenu moć u svojoj domovini, tako da nema izgleda da će ga Kremlj izručiti ICC-u.

Sve dok ostaje u Rusiji, ne prijeti mu opasnost od hapšenja. Putin bi mogao biti pritvoren ako napusti zemlju. No, s obzirom na činjenicu da je njegova sloboda kretanja već ozbiljno ograničena međunarodnim sankcijama, malo je vjerovatno da će se pojaviti u nekoj zemlji koja bi mu htjela suditi.

Otkako su ruske trupe napale Ukrajinu u februaru 2022., Putin je posjetio samo osam zemalja. Sedam od njih on smatra dijelom ruskog “bliskog inozemstva”.

Te su zemlje bile su sastavni dijelovi Sovjetskog Saveza prije raspada 1991. godine.

Njegovo jedino nedavno odredište koje ne spada u ovu kategoriju je Iran, koji je posjetio u julu prošle godine. Tada se susreo s vrhovnim vođom Irana, Alijem Khameneijem.

Budući da je Iran pomogao ruskim ratnim naporima snabdijevanjem bespilotnim letjelicama i drugom vojnom opremom, bilo kakav ponovni posjet Teheranu vjerojatno ne bi doveo Putina u bilo kakvu opasnost.

Hoće li se Putin zaista naći pred sudom?

Dvije velike prepreke

Na tom putu stoje barem dvije velike prepreke. Prvo, Rusija ne priznaje nadležnost ICC-a. Sud je osnovan 2002. godine ugovorom poznatim kao Rimski statut.

Ovaj statut propisuje da je dužnost svake države provoditi vlastitu krivičnu jurisdikciju nad onima koji su odgovorni za međunarodne zločine.

ICC može intervenirati samo ako država nije u stanju ili ne želi provesti istragu i procesuirati počinitelje. Sveukupno 123 države pristale su ga se pridržavati. Međutim, postoje neke značajne iznimke, uključujući Rusiju.

Neke zemlje, uključujući Ukrajinu, potpisale su ugovor, ali ga nisu ratificirale. Dakle, vidite da je pravni položaj već klimav.

I drugo, iako nije nepoznato da se suđenja odvijaju bez optuženika na klupi, to ovdje ne dolazi u obzir. ICC ne vodi suđenja u odsutnosti. Tako je i taj put zatvoren.

Ko se još suočio s ovakvom situacijiom? Ideja da se sudi za zločine protiv čovječnosti datira prije postojanja ICC-a.

Počelo je 1945. nakon Drugog svjetskog rata s Nurnberškim procesom, koji je održan kako bi se kaznili ključni akteri u nacističkoj Njemačkoj, odgovorni za holokaust i druge zločine.

Među njima je bio i zamjenik nacističkog vođe Adolfa Hitlera Rudolf Hess. On je osuđen na doživotni zatvor. Ubio se 1987. godine.

Naravno, Putin zapravo nije optužen za zločine protiv čovječnosti, iako je potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Harris tvrdila da bi trebao biti.

Ne može mirno spavati

A da jeste, to bi predstavljalo još jednu pravnu dilemu.

Kao što UN kaže, “zločini protiv čovječnosti još nisu kodificirani u posebnom ugovoru međunarodnog prava, za razliku od genocida i ratnih zločina, iako postoje napori da se to učini.”

Druga tijela nastojala su osuditi optužene za ratne zločine. To uključuje i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, u organizaciju UN-a, koji je postojao od 1993. do 2017. godine.

Za to vrijeme sudio je i osudio 90 osoba. No, vjerovatno najozloglašeniji od optuženih, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, umro je od srčanog udara 2006. godine dok je bio u pritvoru.

Što se tiče samog ICC-a, do sada je optužio 40 osoba. Osim Putina, svi drugi su iz afričkih zemalja. Od toga je 17 osoba pritvoreno u Hagu. Deset je osuđeno za zločine, a četiri su oslobođene.

Da li će Putin završiti u Hagu? Neku vrstu odgovora ponudio je glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC).

Karim Khan je rekao za BBC da niko nije mislio ni da će Milošević, kojem se sudilo za ratne zločine na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, završiti u Hagu.

“Oni koji smatraju da danju mogu činiti zločin, a noću dobro spavati, možda bi trebali pogledati historiju”, rekao je Khan.