Prijeti li globalna finansijska kriza? Nakon propasti SVB-a trese se i Credit Suisse

Dionice švicarskog bankarskog giganta Credit Suisse pale su na rekordno nizak nivo jer su investitori i dalje uznemireni nakon kolapsa američke banke Silicon Valley.

Dionice Credit Suissea su u jednom trenutku potonule za 30 posto, produžavajući pad od utorka, kada je otkrivena “materijalna slabost” u svojim računovodstvenim kontrolama.

Investitori su zabrinuti kako će se banka, opterećena problemima, nositi s posljedicama propasti američkih banaka.

Zabrinutost se proširila po tržištima dionica, a svi glavni indeksi su naglo pali.

U Velikoj Britaniji, FTSE 100 je pao 3,8% ili 293 boda, što je najveći jednodnevni pad od prvih dana pandemije 2020. godine. Francuski indeks CAC 40 pao je za otprilike 3,5%, a njemački DAX za više od 3 posto. U Španiji, IBEX 35 završio je više od 4 posto niže.

Tri velike berze u Sjedinjenim Američkim Državama su također pale jer su pogođene dionice velikih i malih banaka.

“Problemi u Credit Suisseu još jednom postavljaju pitanje da li je ovo početak globalne krize ili samo još jedan ‘idiosinkratičan’ slučaj”, napisao je Andrew Kenningham iz Capital Economics.

Credit Suisse je insistirao da njena finansijska pozicija nije zabrinjavajuća, a izvršni direktor je rekao da su njene gotovinske rezerve “još uvijek veoma jake”.

Ali strah od problema kod tako velikog međunarodnog igrača izvršio je pritisak na bankarske dionice širom svijeta.

Premijeri Španije i Francuske oglasili su se u pokušaju da umire investitore, jer je indeks bankarskih dionica Stoxx Europe pao za 7 posto.

Problemi u bankarskom sektoru počeli su u SAD-u prošle sedmice kolapsom SVB, 16. po veličini banke u zemlji.

Foto: EPA-EFE

Banku, koja se specijalizirala za kreditiranje tehnoloških kompanija, u petak su zatvorili američki regulatori, što je bio najveći propust jedne američke banke od 2008. godine. HSBC je kupio SVB-ov ogranak u Velikoj Britaniji za 1 funtu.

Nakon kolapsa SVB-a, njujorška Signature Banka je također propala, a američki regulatori garantirali su sve depozite.

Ali i dalje postoji bojazan da bi se i druge banke mogle suočiti sa sličnim problemima, a trgovanje dionicama banaka bilo je nestabilno ove sedmice.

“Prerano je znati koliko je šteta rasprostranjena”, napisao je Laurence Fink, izvršni direktor investicionog giganta BlackRock u godišnjem pismu investitorima.

“Reakcija regulatora je do sada bila brza, a odlučne akcije su pomogle u izbjegavanju rizika od zaraze. Ali tržišta su i dalje na rubu”, dodao je.

Credit Suisse, osnovan 1856. godine, suočio se s nizom skandala posljednjih godina, uključujući optužbe za pranje novca. Nakon zabilježenih gubitaka 2021. i 2022. godine, najgoroj od finansijske krize 2008., upozorili su kako ne očekuju da će djelovati profitabilno do 2024. godine.

Dionice banke već su bile ozbiljno pogođene prije ove sedmice, a njihova vrijednost je pala za otprilike dvije trećine prošle godine jer su klijenti povukli sredstva, uključujući 110 milijardi švicarskih franaka (120 milijardi dolara) u posljednja tri mjeseca 2022. godine.

Objavljivanje banke u utorak o “materijalnoj slabosti” u njenim kontrolama finansijskog izvještavanja obnovilo je zabrinutost, što je navelo velikog investitora Saudijsku narodnu banku da saopći kako neće ubrizgavati dodatna sredstva švicarskom zajmodavcu.

Akcije banke završile su dan u padu od 24 posto.

“Ova bankarska kriza došla je iz Amerike. I sada ljudi gledaju kako bi cijela stvar mogla izazvati probleme i u Evropi”, rekao je Robert Halver, šef tržišta kapitala u njemačkoj Baader banci.

“Ako je banka imala i najmanji problem u prošlosti, ako veliki investitori kažu da ne želimo više da ulažemo i ne želimo da pustimo novi novac u ovu banku, onda se, naravno, priča o tome gdje mnogi investitori kažu da želimo da izađemo.”

Jedan od problema koji je pogodio američki SVB bio je to što je bio prisiljen prodati američke državne obveznice koje je držao kako bi prikupio novac.

Ali vrijednost ovih obveznica je pala u protekloj godini jer su američke Federalne rezerve povećale troškove zaduživanja kako bi pokušale obuzdati inflaciju.

Mnoge druge centralne banke, uključujući Banku Engleske, također su podigle kamatne stope. Kako stope rastu, vrijednost portfelja obveznica opada.

Padovi znače da bi mnoge banke mogle imati značajne potencijalne gubitke. Međutim, promjena vrijednosti obično ne bi predstavljala problem osim ako drugi pritisci – poput značajnih odliva sredstava kupaca – ne primoraju firme da prodaju udjele.

“Zabrinutost je da banke koje imaju velike nerealizirane gubitke u svojim portfeljima obveznica možda neće imati dovoljno zaštitnih sredstava ako dođe do brzog povlačenja depozita”, rekla je Susannah Streeter, šefica odjela za novac i tržišta Hargreaves Lansdowna.

Iako se procjenjuje da najveći igrači nisu u opasnosti, zahvaljujući debelom sloju kapitala na kojem sjede i stabilnoj prirodi njihovih depozita, nervoza je opipljiva”, zaključila je Streeter, piše BBC.