Zabrinjavajući podatak: BiH ima tek oko tri posto zaštićene teritorije

Bosna i Hercegovina je jedna od najbogatijih zemalja Evrope po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti, no nažalost ima tek oko tri posto zaštićene teritorije, što predstavlja najmanji postotak ne samo u Evropi nego i u svjetskim razmjerima. Ovaj zabrinjavajući podatak jasno ističe važnost ulaganja dodatnih napora u zaštitu prirode na razini cijele države, što je bila tema pete konferencije Mreže za zaštitu prirode BiH, održane u Tesliću i na Matinskom visu u općinama Žepče i Maglaj.

Međuentitetska saradnja

U vrijeme kada su prirodni resursi u Bosni i Hercegovini pod sve većim pritiskom, nužno je afirmirati zaštićena područja kao učinkovit mehanizam za sprečavanje nezakonitog iskorištavanja šuma, voda, ruda, faune i flore. Ovaj standard koji je prihvaćen u cijelom svijetu uključuje i definiranje upravljača zaštićenim područjem, čime se osigurava korištenje prirodnih resursa na održiv način, uz dugoročnu dobrobit za sve građane. To se u prvom redu ogleda kroz razvoj održivog turizma koji pruža ekonomsku korist za cijelu zajednicu, ali i čuva prirodna bogatstva za buduće generacije.

– Na konferenciji su predstavljeni prirodni i turistički potencijali općine Teslić, koja po prostornom planu namjerava uspostaviti čak 12 zaštićenih područja prirode. Razmatrana je mogućnost međuentitetske suradnje s fokusom na uvezivanje općina Teslić, Žepče i Maglaj na području planinskih vrhova Smolin – Matinski vis. Dugoročni cilj ove ideje je zamjena ratnih i entitetskih linija ekološko-turističkim rutama, koje bi potaknule istinski napredak i ekonomski razvoj, tako da organizaciju ovog skupa podržava i Misija OSCE-a u BiH, kazao je Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana Fojničani.

Ovo udruženje je sa Udrugom Dinarica Mostar, Udruženjem Planina Teslić, Novi val Blagaj, Turističkom organizacijom opštine Teslić i drugim partnerskim organizacijama, u okviru projekta Misli o prirodi, koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a uz potporu Švedske, organizator konferencije Mreže za zaštitu prirode BiH.

Šupuković je napomenuo da Mreža za zaštitu prirode BiH okuplja 20 organizacija civilnog društva koje se bave istraživanjima prirode ili konkretno nekim područjima koja žele zaštititi. Rekao je da u narednom periodu slijedi puno zajedničkih aktivnosti na koordinaciji istraživanja, jer su ona ključ prevencije zaštite prirode.

Integralna zaštita

– Nama je jako bitno da istražimo BiH, da vidimo koje su to njene vrijednosti i da na temelju tih njenih vrijednosti vlast donese odgovarajuće zakone o zaštiti tih područja. Tek sa jednom integralnom zaštitom mi ćemo zaštititi šume, vode i zrak. Smatramo da je Mreža preventivni mehanizam kako bismo izbjegli sve ono što se trenutno događa, a to su nekakve ad hock kampanje koje samo rješavaju posljedicu, a ne uzrok situacije. Cilj je preduprijediti neke stvari, istakao je Šupuković.