Snažna represivna poruka režima: Kriminalizacija klevete nas vraća pola stoljeća unazad

O udaru na slobodu medija i ugrožavanje osnovnih ljudskih prava, za N1 govorili su: Semira Degirmendžić, novinarka Fokus.ba, Vanja Stokić, urednica portala eTrafika i Nikola Morača, novinar Euroblic-a.

Vlada bh. entiteta Republika Srpska predstavila je Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske, u koji se, između ostalog, kao krivična djela uvode uvreda i kleveta, a oni koji budu kršili ove odredbe kazniće se velikim novčanim kaznama. Uvođenje klevete u krivični zakon ovog entiteta bit će razmatrano na današnjoj sjednici NSRS-a, a udruženje novinara pozvalo je poslanike da odbace zakon. Huliganski napad koji se desio Banjaluci u kojem su uništeni automobili novinara Aleksandra Trifunovića i Nikole Morače samo je dio poražavajuće statistike o broju napada i prijetnji novinarima koje se dešavaju u BH društvu posljednjih godina, piše N1.

Rekriminalizacijom klevete dolazi se do totalnog gušenja medijskih i građanskih sloboda, kažu naši sagovornici. Sloboda izražavanja i ranije je bila dovođena u pitanje, ali u posljednje vrijeme etiketiranje, napadi i prijetnje ugrozili su sigurnost novinara.

Morača, kome je nedavno oduzet telefon i dodijeljen status osumnjičenika u banjalučkoj policiji jer nije želio otkriti izvor informacija za jedan od svojih tekstova, rekao je da se “u dvije sedmice desilo toliko toga, koliko se nije desilo u 20 godina koliko radi”. Oštećenje automobila smatra jasnom porukom i stvaranjem atmosfere straha.

Novinarka Degirmendžić ističe kako novinari najviše strahuju za svoju porodicu kada su u pitanju prijetnje.

“Ovo je snažna represivna poruka režima. Na ovaj način vlasti u RS žele prvenstveno ušutkati, ne samo medije nego i sve druge intelektualce, i akademsku zajednicu; sve one koji su javno kritikovali ono što im se ne sviđa dešava u društvu. I to jeste ušutkivanje. Vraćanje bar pola stoljeća unazad kada su u pitanju medijske slobode. Ne samo medijske, već ugrožavanje osnovnog ljudskog prava”, rekla je Degirmendžić.

Ipak, smatra da ne treba posustati u ispravnom djelovanju i izvještavanju odnosno da novinari treba da rade, objavljuju po postulatima profesije: činjenično, tačno i istinito.

“Nisu me uplašili svi ti napadi. Nakon svakog napada u meni se probudi inat”, dodala je.

Kako je pojasnila Stokić, ovim zakonom se ne targetiraju se samo mediji, odnosno doći će prvo po novinare, ali onda će, kako je kazala Stokić svaki građanin koji se usudi da kaže nešto što njima ne odgovara postat će meta,

“Napeta je situacija u Banjaluci, vidi se uznemirenost novinara. Ako se zakon usvoji, niko od nas neće biti siguran”, dodala je ona objašnjavajući kako dugi sudski procesi mogu narušiti svakodnevni život novinara, čime je dovoljno da oni podnesu tužbu, i to je “širok prostor za miješanje u novinarski rad”.

Morača tvrdi da je javnost je na strani novinara, ali mu djeluje kao da je to potiho.

“Narod je taj koji ima snagu, postoji podrška, ali kao da ide ispod radara”, objasnio je Morača.

Također, ilustrovao je na šta bi moglo ličiti novinarstvo i bavljenje ovom profesijom ukoliko se usvoje predložena zakonska rješenja.

“Mislim da će novinarstvo ukoliko se usvoji ovaj zakon ličiti na Veselu svesku. Ukoliko usvoje zakon, imat će odriješene ruke da rade svakom novinaru što su radili i meni”, kazao je Morača.

Za Stokić glavna karika je pravosuđe, koje kako je kazala mora biti nezavisno.

“Ako je pravosuđe pod kontrolom sistema, onda ste vi gubitnik”, dodala je Stokić.

Novinari su istakli da građani i njihove kolege neće pokleknuti i da ih ovo neće zastrašiti, i kako navode, i da će nastaviti raditi svoj posao kako rade te da su novinari koji se bore protiv ovog zakona profesionalci u svom poslu.