Neopravdana poskupljenja još čekaju na reakciju nadležnih

Povodom Svjetskog dana prava potrošača, koji se obilježava 15. marta, širom BiH organizovane su različite aktivnosti kojima je ukazano na izazove s kojima se potrošači susreću. Posebno, u uslovima trenutne inflacije. U čitavom svijetu potrošači su temelj ekonomije, a njihova zaštita i osnaživanje su ključni u stvaranju ravnopravnijeg i pravilnijeg tržišta. Međutim, o tome se veoma malo govori, pa čak ni sami potrošači ne ulažu često prigovore na neopravdano divljanje cijena na, gotovo, svakodnevnoj bazi.

Kako i koliko danas se troši, ekonomista Igor Gavran za N1 odgovara: veoma teško. Bez obzira na to što su se razlozi za povećanje cijena odavno izgubili, i dalje svjedočimo povećanju cijena, posebno, osnovnih životnih namirnica.

“Potrošačima je sve teže. Većina njih imaju ista novčana primanja kakva su imala i ranije ili su neznatno povećana. Veliki broj njih nema nikakva primanja ili su u stanju socijalne potrebe. Istovremeno ne vide nikakvu intervenciju za zaštitu njihovih prava”, smatra Gavran.

Iako zvanična statistika govori o nekim procentima od oko 17% za prethodnu godinu i već nekoliko procenata u ovoj godini, realnost je da su ta poskupljenja veća, ne samo od 20%, nego i mnogo više za određene proizvode. Jer, sjetimo se, neki od njih u odnosu na prošlu godinu poskupili su dvostruko.

“Poskupljenja su počela i prije ovog zvaničnog udara inflacije, samo što su bila nešto sporija”, podsjeća Gavran i pojašnjava koja su to potencijalna rješenja.

“Dugoročna strateška rješenja su smanjenje troškova poslovanja privrede, podrška domaćoj proizvodnji, da bismo imali što više domaćih proizvoda, a da bi oni imali što manje troškove proizvodnje. Međutim, svjedoci smo u posljednje vrijeme, iako su troškovi troškovi poslovanja smanjeni, iako su cijene goriva smanjenje, cijene plina takođe, da cijene na policama nisu niže”, kaže Gavran.

Uz to, mnogo je tu prostora i za zloupotrebe, konstatuje, gdje je neophodna reakcija države kroz inspekcijske sankcije, ali ako treba, i administrativnim ograničenjima cijena.

“Jednostavno, ako je neko povećao cijenu proizvoda za 10 ili 15%, prošle godine pravdajući to poskupljenjem goriva, a sada neće da spusti tu cijenu kada je gorivo pojeftinilo, treba da se na to natjera”.

Zašto izostaje reakcija nadležnih, Gavran zaključuje, da je to dijelom zbog jednostavne neodgovornosti i osjećaja za potrebe građana, a drugi razlog je čisto novčani, gdje se javni prihodi i prihodi budžeta doživljavaju kao vlastiti, a što su cijene veće, biće veći i prihodi.

N1