Počela proljetna sjetva, a poticaji za stočare kasne: Ko će dati kredit – banka, mljekara ili apoteka?

Radovi na proljetnoj sjetvi su uveliko krenuli, a poljoprivrednici u Federaciji Bosne i Hercegovine se opet suočavaju sa istim problemima. Istina, cijene đubriva i goriva su niže nego prošle godine, ali sjemenski kukurus i herbicidi skuplji su za oko 50 posto. To znači da se nastavlja borba za održavanje proizvodnje.

– Farmeri još čekaju isplatu poticaja s federalnog nivoa za četvrti kvartal prošle godine, a na izmaku je već prvi kvartal ove godine i počela je sjetva. Imamo nacrt poticaja za ovu godinu i nadamo se da će program biti usvojen što prije. Kada je u pitanju kanton, već nekoliko mjeseci nemamo ministra poljoprivrede, isplate za prošlu godinu su kompletirane, a nemamo adresu za razgovor za ovu godinu – kaže Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK.

U TK je oko 1.350 gazdinstava koje se bave proizvodnjom mlijeka, na kojima se uzgaja oko 8.500 muznih grla stoke, a proizvede se između 27 i 28 miliona litara mlijeka godišnje. Većina njih proizvodi i stočnu hranu za svoja grla.

Merim Zenunović iz Suhe kod Živinica koji na farmi ima 25 grla, kaže da je za stočare proljetna sjetva najteži dio godine.

– Poticaji uvijek kasne na početku godine i uvijek smo u ovom periodu u teškoj situaciji. Imali smo sušnu prošlu godinu i to nam dodatno teško pada u ovom periodu. Uzimamo na kredit ono što nam treba i tako premostimo ovaj period – kaže Zenunović.

Otkupna cijena mijeka na farmama u TK je, prema Glibanovićevim riječima, između 85 feninga do jedne marke.

– Mi smo prošle godine imali sušnu godinu i nedostaje nam stočne hrane. Svaku uplatu koju smo imali koristili smo za kupovinu kabaste hrane za stoku. Sada se moramo kreditno zadužiti kod banaka, mljekara i poljoprivrednih apoteka da bismo nabavili sjeme, gorivo i gnojivo za sjetvu. Poljoprivreda ima agrarne rokove i ne može čekati uplate poticaja – pojašnjava Glibanović.

Poticaji za poljoprivrednu proizvodnju u TK za ovu godinu iznose 12,8 miliona KM, što je rekordan iznos, ali Glibanović kaže da taj iznos manje vrijedi, jer imamo poskupljenja svih inputa za proizvodnju.

– U nacrtu federalnog programa poticaja stoji 41 fening po litru mlijeka, što je dobro za nas, ukoliko otkupljivači to ne iskoriste za snižavanje otkupne cijene mlijeka – zaključuje Glibanović.

Halil Serdarević iz Kalesije ima 22 grla stoke i kaže da je već krenuo sa sjetvom kabaste hrane na 12 hektara površine.

– Kukuruz za sjetvu sam naručio, a za gnojivo čekam da padne cijena. S nivoa FBiH mi duguju oko 5.500 KM, a supruga koja je fizičko lice ima oko 2.000 KM neisplaćenih poticaja – kaže Halil Serdarević, koji dnevno proizvodi do 300 litara mlijeka.

Dok poticaji mogu čekati, sjetva ne može, pa se kraj s krajem spaja, kreditom u novcu ili naturi, s obzirom na to ko ga daje.

Faktor.ba