Umjesto uvoza radnika, u BiH provoditi prekvalifikacije nezaposlenih

U pojedinim zanimanjima poslodavci vrlo teško pronalaze radnike te je važno stimulirati što veći broj nezaposlenih, odnosno omogućiti im usvajanje novih znanja.

U neizvjesnim vremenima koje karakterizira kroničan manjak kvalificiranih radnika u brojnim, najčešće strukovnim zanimanjima, a zbog čega su brojni poslodavci prisiljeni tražiti radnu snagu izvan granica BiH, od iznimne je važnosti strateškim mjerama pokušati u prvoj fazi osposobiti što veći broj domaćih radnika za prekvalifikacije, a u drugoj početi s primjenom dvojnog modela obrazovanja koji će stimulirati generacije koje dolaze, piše Večernji list BiH.

Osposobljavanje

Za sada, a uzimajući u obzir činjenicu da u pojedinim zanimanjima poslodavci vrlo teško pronalaze radnike osposobljene za obavljanje posla, važno je stimulirati što veći broj nezaposlenih ljudi, odnosno omogućiti im usvajanje novih praktičnih znanja koja će im jamčiti siguran i dobro plaćen posao.

Jedna od institucija koja provodi programe obuke u cilju osposobljavanja što većeg broja radnika je i Federalni zavod za zapošljavanje, a koji će i u ovoj godini realizirati program “Obuka i rad kod poznatog poslodavca” za koji je osiguran milijun maraka, a koji za cilj ima povećanje konkurentnosti 150 nezaposlenih osoba kroz obuku za konkretno radno mjesto. Definirana su pritom četiri modela – svaki od njih sufinancira obuku do tri mjeseca, no razlike su u duljini sufinanciranja zapošljavanja.

Prvi sufinancira obvezno zapošljavanje od šest mjeseci, drugi je sličan, ali uz razliku što prvih šest mjeseci poslodavac sam financira zapošljavanje, a drugih šest mjeseci Zavod refundira po 600 KM mjesečno po osobi. Treća varijanta pretpostavlja da poslodavac prvih šest mjeseci financira zapošljavanje, a idućih 12 mjeseci Zavod refundira mjesečno 650 KM po osobi. Posljednji model definira da poslodavac financira zapošljavanje prvih devet mjeseci, a idućih 15 Zavod refundira 750 KM mjesečno po osobi.

Ravnateljica Helena Lončar u nedavnom razgovoru za Večernji list naglasila je kako Zavod želi dati doprinos u stvaranju okolnosti i programa u kojemu bi osoba, koja ne zna u dovoljnoj mjeri raditi neki posao, mogla kroz obuku doći do vještina.

A kada je riječ o zanimanjima koja su najtraženija, odnosno koja će biti tražena tijekom ove godine, treba ukazati na rezultate istraživanja tržišta rada 2022./23. koje je proveo Federalni zavod i županijske službe za zapošljavanje. Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III. stupnja (KV), i to 62%. Slijedi potražnja za radnicima srednje stručne spreme IV. stupnja (SSS) – 23% te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) – 8%. Najtraženija zanimanja III. i IV. stupnja srednje stručne spreme u 2023. godini prema rezultatima anketiranja su: prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač, telefonist – call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i strojarski tehničar. Iskazana je i značajna potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

Praksa

U kontekstu osiguranja boljeg stanja u bliskoj budućnosti, struka je jasna u ocjeni kako je potrebna svojevrsna reforma obrazovnog sustava koja će, uzimajući uspješne modele sa Zapada, omogućiti ostvarenje vizije dvojnog obrazovanja, ali i sinergijskog djelovanja poslovne zajednice i obrazovnih institucija. Primjeri u BiH koji se služe navedenim modelom već postoje u određenim lokalnim zajednicama.

Posušje je svakako jedan od reprezentativnih primjera koji kroz tehnološki park trasira buduće obrazovne pravce, a kako je nedavno potvrdio načelnik Ante Begić, polaznici na postojećim strojevima izrađuju rezervne dijelove za skupocjene strojeve u proizvodnim pogonima. Surađuju pritom, dodao je, sa srednjim školama, Razvojnom agencijom HERAG, u rad i obuku uključeno je i Sveučilište u Mostaru, što dodatno daje vjerodostojnost parku.