Sebija ostaje ginekologinja, sporna samo profesorska titula

Rektor Univerziteta u Sarajevu je odlukom Senata zadužen da donese rješenje kojim se poništava upis u Matičnu knjiga magistranata, čime će Izetbegović izgubiti titulu magistrice, a samim time i doktorice medicinskih nauka

Sebija Izetbegović, kojoj je Senat Univerziteta u Sarajevu 6. marta poništio magistarsku titulu, samim tim i onu doktorice medicinskih nauka, može nastaviti raditi kao liječnica, ali ne i kao profesorica na Medicinskom fakultetu.

Senat je ocijenio da “nije ispunila sve ispitne obaveze na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu”. Odluku Senata treba provesti Medicinski fakultet.

Odluka je donesena nakon što Komisija, koju je formirao Univerzitet, nije mogla potvrditi da je Izetbegović dio ispita položila na postdiplomskom studiju u Zagrebu, te da su joj ti ispiti priznati u Sarajevu gdje je nastavila studij.

Izetbegović trenutno obnaša funkciju direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu.

OSTAJE LI IZETBEGOVIĆ PROFESORICA?

Sebija Izetbegović je 1996. godine izabrana u zvanje asistentice na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Docentica je postala 2007. godine. Nakon toga, 2013. godine vanredna, a od 2014. godine je redovna profesorica na ovom fakultetu.

Fakultetsko vijeće predlaže, a Senat Univerziteta potvrđuje izbor u zvanje.

Rektor Univerziteta u Sarajevu je odlukom Senata zadužen da donese rješenje kojim se poništava upis u Matičnu knjiga magistranata, čime će Izetbegović izgubiti titulu magistrice, a samim time i doktorice medicinskih nauka.

Time gubi i pravo da bude redovna profesorica na Medicinskom fakultetu. Odluka Senata je konačna, a Izetbegović može pokrenuti postupak pred nadležnim Općinskim sudom u Sarajevu.

”Univerzitet je autonoman i on nije u sistemu sudstva. Univerzitet daje i oduzima titulu. Senat Univerziteta ju je izopćio iz svoje akademske organizacije i ona (Sebija Izetbegović) se ne može više nikad vratiti. Ona, ako dokaže na sudu i ako joj sud to dosudi, može dobiti, recimo, naknadu za duševnu bol, ali ni sud niti neka druga institucija joj ne može vratiti titulu”, kazao je prim. dr. Ednan Drljević, šef Infektološkog odjeljenja u Općoj bolnici u Sarajevu za Radio Slobodna Evropa.

Izetbegović je do izbora održanih u oktobru 2022. godine kao direktorica Univerzitetske kliničke bolnice (KCUS) bila ”po službenoj dužnosti” i članica Senata, ali se povukla nakon što je izabrana za zastupnicu Stranke demokratske akcije u Skupštinu Kantona Sarajevu. Član Senata može biti član stranke, ali ne može biti zastupnik.

OSTAJE LI IZETBEGOVIĆ LIJEČNICA?

I dok se dovodi u pitanje njen akademski rad, Senat Univerziteta ili neka druga institucija nije osporila profesionalni rad Sebije Izetbegović.

Izetbegović je upisala Medicinski fakultet u Sarajevu 1978. godine, a diplomirala u aprilu 1989. godine.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Federacije BiH, objavljenim u maju 2021. godine, Izetbegović je specijalizaciju započela u februaru 1991. godine, a specijalistički ispit je položila u februaru 1996. godine.

Specijalizirala je ginekologiju i akušerstvo.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 2021. godine pokrenulo istragu o studiranju Izetbegović. Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo je utvrdila 2. jula 2021. da zvanje magistrice Izetbegović zahtijeva dodatne provjere. Istraga je ”u toku”.

MORA LI MEDICINSKI FAKULTET PROVESTI ODLUKU SENATA?

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini, kao i zdravstvo, u nadležnosti je entiteta Republika Srpska, Brčko distrikta BiH, te deset kantona u entitetu Federacija BiH.

Oni donose vlastite zakone o visokoškolskom obrazovanju, osnivaju javne univerzitete i slično.

Odluku Senata kojom se Izetbegović oduzima akademska titula magistrice, a samim time i doktorice nauka, treba provesti Medicinski fakultet u Sarajevu.

Smjenu Izetbegović s mjesta profesorice na tom fakultetu donosi Vijeće koje čine dekanesa, prodekani i svi docenti, vanredni i redovni profesori, te predstavnici asistenata, studenata i postdiplomaca.

U slučaju da se Medicinski fakultet ogluši na odluku Senata Univerziteta i odluči sačekati eventualnu presudu po žalbi/tužbi Izetbegović pred sarajevskim sudom, koju je ona najavila, sljedeći korak je na rektoru Univerziteta.

Rektor Rifat Škrijelj može, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo, donesenom prošle godine, suspendirati dekanesu ”ako ima dokaz nadležnog tijela da dekan nezakonito izvršava svoje obaveze utvrđene zakonom, statutom ili drugim općim aktima visokoškolske ustanove”.

Okolnosti i razlozi zbog kojih rektor može suspendirati dekana se, prema tom zakonu, utvrđuju statutom Univerziteta. Univerzitet u Sarajevu je, nakon donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju, trebao donijeti novi statut, no to još nije učinio.

Prema starom Statutu, rektor može suspendirati dekana ako je protiv njega pokrenut ”postupak za krivično djelo počinjeno na radnom mjestu” ili ako je pokrenut ”postupak za utvrđivanje odgovornosti za težu povredu radnih obaveza odnosno teže prekršaje”.

Rektor ne može smijeniti dekana. Dekana bira i razrješava Vijeće fakulteta koje čine dekan i prodekani, docenti, vanredni i redovni profesori te predstavnici asistenata, studenata i postdiplomaca.

ŠTA JE SPORNO U NJENOM STUDIJU?

Izetbegović je navela da je postdiplomski studij počela u Zagrebu gdje je položila dio ispita, a završila u Sarajevu. Poziva se na indeks iz Zagreba, koji je 7. marta sarajevska policija po nalogu Općinskog suda dostavila u Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj je kazao da su od Medicinskog fakulteta u Zagrebu dobili zvaničan akt da ne mogu potvrditi vjerodostojnost indeksa Sebije Izetbegović sa studija u Zagrebu, niti izdati uvjerenje o položenim ispitima. Kao razlog su naveli to ”što u Zagrebu ne postoji u dosjeu dokumentacija koja to prati”.

”To nije nađeno ni na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Ako su ispiti priznati, oni su trebali biti u njenom sarajevskom indeksu i opečaćeni da su položeni u Zagrebu i priznati u Sarajevu”, kazao je Škrijelj.

Prim. Dr. Ednan Drljević, šef Infektološkog odjeljenja u Općoj bolnici u Sarajevu ističe da je i on specijalizaciju i magistarski studij prije rata završio u Zagrebu i da je ista procedura vrijedila početkom 1990-ih godina.

”Ja sam studirao gastroenterologiju i hepatologiju. Morao sam polagati sve ispite, pa završni ispit i onda dobijem diplomu o završenom prvom stupnju postdiplomskog studija koju imam i sad. Nakon studija, imao sam godinu dana da uradim magistarski rad. Nakon toga sam dobio i zvanje subspecijaliste. To je malo duža procedura, ali ona se mora ispoštovati”, pojasnio je dr. Drljević za RSE.

KO POSTAVLJA I RAZRJEŠUJE DIREKTORA KCUS-A?

Sebija Izetbegović, koja u aprilu puni 63 godine, direktorica je Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu od 2016. godine. Prije toga je tri godine bila direktorica Opće bolnice, druge po veličini medicinske ustanove u Sarajevu.

Četverogodišnji mandat joj ističe u januaru 2024. godine. Suglasnost za imenovanje direktora KCUS-a daje ministar zdravstva Federacije BiH.

Vlasnici/osnivači su Federacija BiH i pet od ukupno deset kantona u ovom entitetu – Zeničko-dobojski (ZDK), Bosanskopodrinjski (BPK), Unsko-sanski (USK), Srednjobosanski (SBK) i Kanton Sarajevo (KS).

Upravni odbor KCUS-a ima 11 članova i Vlada Federacije ga imenuje na prijedlog osnivača ove ustanove na mandat od četiri godine.

Dva člana predlaže Kanton Sarajevo, a po jednog ostala četiri kantona. Pored toga, dva člana predlaže Federalno ministarstvo zdravstva, a tri člana su iz reda uposlenika KCUS-a od kojih najmanje dva moraju biti zdravstveni radnici.

Vlada Federacije BiH je u aprilu 2022. imenovala deset članova, pri čemu je imenovala samo jednog člana ispred Kantona Sarajevu, te tri člana iz reda uposlenih u KCUS-u.

Vlast u Kantonu Sarajevo čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda (NiP) i Naša stranka (NS). Te stranke nisu u trenutnoj Vladi Federacije koju od izbora 2014. godine čine Stranka demokratske akcije (SDA) čiji je kadar Sebija Izetbegović, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Savez za bolju budućnost.

Prema potpisanom koalicijskom dogovoru, novu parlamentarnu većinu predvode SDP BiH, NiP, NS i HDZ BiH uz još nekoliko manjih stranaka, a SDA odlazi u opoziciju.

Fokus