Provjerili smo koliko je popularno čitanje u BiH, rezultati će vas možda iznenaditi

Čitanje knjiga nosi u sebi brojne benefite. Ali sa razvojem tehnologija mnogi su knjigu zamijenili mobilnim uređajem i društvenim mrežama. Ipak, sarajevske biblioteke i dalje imaju iznenađujući velik broj korisnika svih životnih dobi.

Pored kvalitetno provedenog vremena čitanje knjiga nam donosi i novo znanje, širenje vokabulara, utječe na naše shvatanje okruženja, podstiče razvoj mentalnih sposobnosti, razvija naše pamćenje, jača koncentraciju. Naučna istraživanja su dokazala da čitanje može biti prevencija Alzheimerove bolesti, smanjuje simptome depresije, opušta i smanjuje razinu stresa i razvija analitičko mišljenje.

Nažalost, cijene knjiga u Bosni i Hercegovini nisu povoljne, stoga je kupovina knjiga u našoj zemlji i nije toliko popularna. O tome govori istraživanje Evropskog statističkog ureda (Eurostat). Prema podacima Ureda, u Bosni i Hercegovini na knjige se troši samo oko 0,5 posto od ukupnog prihoda.

Foto: I. Š./Klix.ba

Međutim, biblioteke su kroz historiju i razvoj digitalizacije zadržali popularnost i do danas ima veliki broj korisnika. Voditeljica odjeljenja Dječija kuća biblioteke grada Sarajevo Jasmina Klico za Klix.ba je poručila da uprkos razvoju digitalnih uređaja i dostupnosti velikog broja knjiga online, biblioteka ne gubi na posjećenosti.

“Tendencija pada čitanja je bila evidentna u početku razvoja digitalnog svijeta, toj nekoj njegovoj ekspanziji. Nakon što je to sve uzelo maha došlo je do neke vrste zasićenja. Tako da su se i mladi i odrasli čitaoci vraćali štampanoj knjizi. Svako više voli da drži u ruci knjigu koju će čitati, jer je to puno ljepše i prirodnije. Pogotovo kad čitamo djetetu, puno je ljepše da držimo tu knjigu i da zajedno tako provodimo vrijeme, nego kada čitamo preko tableta”, rekla je.

Jasmina Klico je naglasila da su u bibliotekama Sarajeva zadovoljni sa posjećenošću, ali da uvijek može bolje.

Foto: I. Š./Klix.ba

“U jednom velikom gradu poput Sarajeva moglo bi biti i bolje, ali imamo više mogućnosti i bolju ponudu koja će, nadam se, privući i ostale korisnike. Opština Novo Sarajevo je u saradnji sa bibliotekom Sarajevo omogućila besplatno korištenje biblioteke za hiljadu članova, Opština Stari Grad za skoro 500 članova, Opština Centar je već nekoliko godina imala tu opciju. Sada čekamo odgovore od Opštine Novi Grad i da ne zaboravim Opštinu Ilidža koja korisnicima prije nekoliko godina omogućila besplatni upis. Iako je članarina košta simboličnih 15 KM. I to je prilika za one koji su mislili da je puno više. Jer ako uzmemo cijenu neke prosječne knjige, veća je od ovog iznosa. Možda je to cijena neke prosječne lektire za djecu”, pojasnila je voditeljica odjeljenja.

Navika čitanja od malih nogu

Iako mnogi misle da je sada djeci mnogo interesantnije provoditi vrijeme sa mobilnim uređajima gledajući videa i igrajući igrice, ipak veliki broj djece često dolazi u biblioteke i čitaone gdje uvijek nađu za sebe zanimljivu knjigu, a pored toga mogu provesti vrijeme zajedno čitajući i radeći zadaću. Navika čitanja dolazi od malih nogu i od roditelja s obzirom na to da dijete posmatra ponašanje roditelja kada provode vrijeme zajedno.

“Imamo jednu generaciju djece predškolskog uzrasta koju roditelji dovode već tri godine da budu članovi biblioteke i na taj način im stvaraju naviku čitanja i dolaska u biblioteku. Ta će djeca sigurno biti stalni čitaoci jer imaju tu naviku i potrebu da čitaju”, rekla je Jasmina Klico.

I mladi se vraćaju čitanju knjiga

Poručila je da biblioteka ima i puno mladih korisnika što isto ruši stereotip o nezainteresovanosti mladih ljudi u našoj zemlji.

Foto: I. Š./Klix.ba

“Djeca školskog uzrasta najviše čitaju lektire i većinom naprave prekid na fakultetu. Ali kada završe strukovno obrazovanje shvate da za postizanje boljih uspjeha na poslu, boljih odnosa, socijalizaciju u zajednici moraju biti obrazovani i moraju da čitaju, odnosno da budu pismeni prije svega. Trebaju znati izražavati se kako bi imali bolje i ljepše odnose i kako bi imali šta za reći svojim vršnjacima”, rekla je.

Digitalizacija biblioteke

Biblioteka Sarajeva ima i svoju uređenu web stranicu na kojoj su dostupni brojna izdanja rijetkih knjiga i historijskih časopisa. Online stranice postaje sve popularnija, ali ipak nema tendencije da zamijeni klasičnu biblioteku i klasičnu knjigu.

“Svakako da je to jedan od razloga da privučemo korisnike, ali je za nas to više dio na koji se mi ponosimo i drago nam je što imamo mogućnost da objavimo i javno obznanimo kako bi svako mogao pročitati rijetka historijska izdanja”, rekla je Jasmina Klico.

Foto: I. Š./Klix.ba

Čitanje knjiga je korisno kako u razvoju djeteta, tako i u razvoju analitičkog mišljenja i vokabulara kod odraslih. Često se pravdamo da nemamo vremena za čitanje, ali ukoliko zamijenite bar 30 minuta svog vremena provedenog listajući društvene mreže listanjem stranica zanimljive knjige, u skorije vrijeme ćete osjetiti razliku.

Klix.ba