U FBiH diskriminacija zdravstvenih radnika u obavljanju dopunskog rada

Komora diplomiranih zdravstvenih inžinjera svih profila Federacije Bosne i Hercegovine traži izmjenu i dopunu “Pravilnika o načinu, postupku i uvjetima, kao i drugim pitanjima od značaja za organiziranje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi, te predlaže njegovu izmjenu.

Naime, oni kažu da su određeni članovi Pravilnika diskriminatorni.

“Iako Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH vrlo jasno definiše pojam “zdravstvenog radnika” i njihovih prava i navodi da možemo obavljati poslove svoje struke u dopunskom radu, ovaj Pravilnik ne prepoznaje zdravstvene radnike sa završenim fakultetom zdravstvenih studija, te nas dovodi u neravnopravan i diskriminirajući položaj”, kazao je za naš portal Daniel Maestro, dipl.san.ing. i predsjednik Upravnog odbora.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH u svom Članu 137. definiše zdravstvene radnike i njihova prava. Tako se navodi da su zdravstveni radnici lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obavezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Također, isti član navodi da se zdravstveni radnici obrazuju na medicinskom, stomatološkom, farmaceutskom ili farmaceutsko-biohemijskom fakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.

Također u Članu 183. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH definiše se obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika.

Isti navodi da u skladu sa propisima o radu, zdravstveni radnik zaposlen u zdravstvenoj ustanovi u stalnom radnom odnosu, koji ispunjava uslove propisane pravilnikom federalnog ministra, po pribavljenom mišljenju nadležne komore i uz prethodnu saglasnost poslodavca zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen u stalnom radnom odnosu, može obavljati poslove svoje struke dopunskim radom, ali ne duže od jedne trećine punog radnog vremena, i to: 

• u javnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je uposlen u stalnom radnom odnosu; 

• u drugoj zdravstvenoj ustanovi, u svim oblicima svojine; 

• kod zdravstvenog radnika iste specijalnosti koji obavlja registrovanu privatnu praksu. 

“Međutim, Pravilnik o načinu, postupku i uvjetima, kao i drugim pitanjima od značaja za organiziranje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi, zdravstvene radnike sa završenim fakultetom zdravstvenih studija dovodi u neravnopravan i diskriminirajući polažaj. Ovaj Pravilnik navodi da dopunski rad mogu obavljati zdravstveni radnici sa završenim medicinskim, stomatološkim, farmaceutskim, farmaceutsko-biohemijskim fakultetom, koji su specijalisti i koji imaju najmanje deset godina radnog staža u zvanju specijaliste”, kazao je Maestro.

Favorizuju se određene grupe

Iz Komore naglašavaju da im je neopravdano oduzeta mogućnost za obavljanje dopunskog rada i da Pravilnik o načinu, postupku i uvjetima, kao i drugim pitanjima od značaja za organiziranje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi favorizuje određene grupe zdravstvenih radnika u odnosu na drugu.

“Ističemo da u zdravstvene radnike sa završenim fakultetom zdravstvenih studija, spada veliki broj zdravstvenih radnika i da danas čini okosnicu zdravstvenog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine. To su diplomirani inžinjeri medicinsko-laboratorijske tehnologije (Bachelori laboratorijskih tehnologija), diplomirani fizioteraputi (Bachelori fizikalne terapije), diplomirani sanitarni inžinjeri (bachelori sanitarnog inžinjerstva), diplomirani inžinjeri medicinske radiologije (bachelori medicinske radiologije), diplomirane medicinske sestre/tehničari, bachelori babičarstva/primateljstva, bachelori zdravstvenog nutricionizma i dijetetike”, naglasio je Maestro.

Napomenuo je da slični pravilnici o dopunskom radu u zemljama regiona, uopšte ne navode različite profesije zdravstvenih radnika, već da svi zdravstveni radnici koji su kao takvi definisani zakonom o zdravstvenoj zaštiti, mogu obavljati dopunsku djelatnost, čak i zdravstveni radnici sa završenom srednjom školom (SSS).

“Pozivamo donosioce zakona na izmjene i dopune Pravilnik o načinu, postupku i uvjetima, kao i drugim pitanjima od značaja za organiziranje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi kako bi se ova oblast uredila, te omogućila jednaka prava svim zdravstvenim profilima definisanim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, te u pravo uveli i zdravstveni radnici sa završenim fakultetom zdravstvenih studija”, poručio je.

S obzirom da je Komora uputila inicijativu za izmjenu Pravilnika prema Federalnom ministarstvu zdravstva, portal Akta.ba je poslao upit i ministarstvu kako bismo saznali kakav je njihov stav vezano sa pomenuti Pravilnik i da li je moguće da dođe do njegove izmjene, međutim do pisanja ovog teksta nismo dobili odgovor.

E.S./akta.ba