BiH još nema astronomski opservatorij, zaostajemo čak i za Kosovom

Bosna i Hercegovina još nema vlastiti astronomski opservatoriji, a mogućnost da se nešto promjeni po ovom pitanju i da naša zemlja ima iole kvalitetan pristup nebeskim prostranstvima je zasada isključena.

Možemo reći da postoje planovi i napori da se to promijeni u budućnosti, međutim, za razvoj astronomskog opservatorija potrebna su finansijska sredstva i stručno ljudstvo.

U posljednjih 30 godina nije bilo nikakvih izdvajanja za astronomiju. Dovoljno je znati da ne postoji nijedna zvjezdarnica u čitavoj državi. U Hrvatskoj i Srbiji ih ima desetine. Kvalitetnih amaterskih instrumenata u državi ima malo, a astronoma amatera koji ih koriste još manje.

Ne treba ni spominjati činjenicu da su sve zemlje u regionu već odavno institucionilizovale ovu oblast. Čak je i u glavnom gradu Kosova ponovo otvorena Prištinska opservatorija.

Mi stručan kadar svakako imamo, ali potrebno je i izgraditi i održavati opremu, te osigurati infrastrukturu i podršku za istraživanja. S druge strane, postoji saradnja sa susjednim zemljama i međunarodnim organizacijama u pogledu korištenja njihovih opservatorija i znanja stručnjaka. Postoje i projekti poput projekta “Astronomski centar Višegrad” koji je u fazi izgradnje, ali to svakako ne može biti dovoljno bez bazne institucije koja bi to sve koordinisala.

Bivša opservatorija čeka bolje dane na Čolinoj kapi (Foto: D. S./Klix.ba)

Politika igra važnu ulogu u razvoju astronomije u Bosni i Hercegovini, a nedostatak podrške i finansiranja od strane države za razvoj astronomije i izgradnju opservatorije, kao i nedostatak političke volje za rješavanje ovog problema, doprinose nedostatku rješavanja ovog problema.

Također, konflikt između entiteta i kantona u našoj zemlji također utiče na razvoj astronomije i izgradnju opservatorije, jer svaki entitet i kanton imaju svoje prioritete i resurse koji se raspoređuju za različite projekte.

Od završetka agresije na Bosnu i Hercegovini, brojni prije svega gradski zvaničnici su gotovo pa tradicionalno spominjali obnovu Trebevićke opservatorije kao jedan od projekata koji predstavlja prioritete za Sarajevo. Međutim, prve značajnije aktivnosti pokrenute su 2021. godine pa je tako ponovno zaživjela ideja o obnovi opservatorije.

Realizacija ovog projekta se željno iščekuje (Foto: D. S./Klix.ba)

O ovom problemu razgovarali smo sa Muhamedom Muminovićem, astronomom, direktorem Astronomskog društva Orion Sarajevo.

Muminović nam objašnjava da je prije rata, posebno krajem sedamdesetih i osamdesetih godina, Astronomska opservatorija na Trebeviću bila je jedna od desetak najvećih amaterskih opservatorija na svijetu.

“Mi smo prije rata bili poluprofesionalna opservatorija koja je imala dva zaposlena lica. Ostali su bili članovi Društva, astronomi amateri koji su dali nemjerljiv doprinos tokom izgradnje i kasnijeg stručnog i naučnog rada. Takva šema je idealna za male i siromašne države kakva je BiH. I funkcionisala je odlično. Nismo bili zatvorena institucija već otvoreni prema javnosti. Svi važniji astronomski događaji (pomračenja Sunca i Mjeseca, opozicije velikih planeta, pojave kometa, meteorske kiše itd) bili su praćeni, a zainteresirani građani su tada posjećivali Opservatoriju u velikom broju. Tu su bile i namjenske posjete učenika i studenata, ne samo iz BiH, već i iz regije”, rekao je Muminović.

Muhamed Muminović

Na konstataciju da i Kosovo sada ima opservatoriju on ističe da jedino Crna Gora i BiH nema ni jednu.

“Pa eto, sami kažete da jedno Kosovo koje je uvijek bilo pojam zaostalosti, ne njihovom krivicom, danas ima obnovljenu Opservatoriju u Prištini. Kupola od 6 metara je prije rata napravljena na zgradi kulturno-sportskog centra “Boro i Ramiz” kako se to tada zvalo. Interesantno je da je tu zgradu projektovala firma iz Sarajeva, arhitekti su bili Živorad Žika Janković (projektant Skenderije pored ostalog) i njegov kolega Muhasilović. Žika janković je inače nadzirao izgradnju novog dijela Opservatorije na Trebeviću sa kupolom prečnika 8 metara i teleskopom od 62 cm. Usput, na Kosovu se odvija još jedna inicijativa. Za Astronomski centar sa opservatorijom i Planetarijem su obezbjeđena sredstva. Kada pogledamo susjede, Hrvatska ima barem desetak manjih i većih opservatorija, Srbija isto, Slovenija nekoliko itd. Jedino BiH i Crna Gora nemaju ni jednu”, navodi Muminović.

Dodaje da u BiH imamo nekoliko astronomskih društava, pored ovog u Sarajevu. Naglašava da je Astronomsko društvo Orion najstarije i baštini tradiciju predratnog Univerzitetskog astronomskog društva čiji su članovi izgradili opservatoriju na Trebeviću i upravljali njome.

“Jedna dobra vijest je da je u Visokom, na krovu obnovljene predratne zgrade “VEMA”, postavljena kupola prečnika 5,5 metara. Tu će se uskoro nalaziti hotel, te niz popratnih sadržaja kao što su bazen i SPA centar, restorani, kafići, trgovine, sale za predavanja itd. Mi upravo završavamo dogovore sa vlasnikom, gospodinom Osmanom Sušom, prema kojima će Astronomsko društvo Orion biti konsultant kod nabavke i puštanja u pogon teleskopa, te pomagati buduće aktivnosti ove nove opservatorije. To će, po svemu sudeći, biti prva poslijeratna opservatorija u BiH jer sa našom na Trebeviću, to ide, pa ne ide”, kazao je.

Teleskop u prijeratnom Opservatoriju na Trebeviću

Naglašava da se sve svodi na nedostatak političke volje.

“Ponavljam, ne trebaju prevelika sredstva. Ali prema našem iskustvu, uslov bi bio da se to izgradi na sličan način kako smo mi to nekada uradili. Naravno, uvažavajući nove uslove. Iako mnogi misle da je prošlo doba dobrovoljnih radnih akcija, postoji i dalje zainteresovanih volontera koji bi rado pomogli rekonstrukciju Opservatorije. Ako se to bude radilo na birokratizirani način, bojim se da će biti preskupo i da će zbog toga odustati od obnove. Tu je bitan faktor i kasniji način rada obnovljene opservatorije. Prema našoj viziji, to bio bio mini centar za popularizaciju prirodnih nauka, prvenstveno astronomije. Postoji i turistički potencijal, Trebević se sa žičarom konačno otvorio prema gradu, a Opservatorija bi bila još jedan adut”, dodaje.

Poručuje da su puno stvari uradili u posljednjih dvadesetak godina.

“Osigurali izradu dva draft projekta obnove, napravili finansijsku konstrukciju, lobirali, upoznavali javnost o tome, popularizirali astronomiju čekajući taj trenutak kad bi se moglo startati sa obnovom. No, bez novca i odluka na nivoima na kojima mi nismo, nije bilo moguće više učiniti. Kontaktirali smo i neke političke strukture i bilo je ljudi koji su shvatali značaj i potrebu da se astronomija vrati u Sarajevu i BiH na velika vrata, kroz opservatoriju. Nažalost, to su bile većinom osobe koje nisu, da tako kažem, na visokim nivoima vlasti”, govori nam.

Poručuje da, ako se bude išlo administrativno i birokratski putem, boji se da od toga neće biti ništa.

“Nas se do sada vrlo malo pitalo, a jednom smo izgradili tu opservatoriju i siguran sam da bi mogli ponovo. Mi smo tu, nažalost, još uvijek na periferiji. Obnova opservatorije nije izgradnja dječijeg vrtića ili javnog WC-a. To može svako da uradi. Ovdje se radi o specifičnoj naučnoj instituciji gdje su potrebna stručna znanja koja ima svega par ljudi u BiH”, zaključuje.

Dogradonačelnica Sarajeva Anja Margetić u julu 2022. godine primila je u Vijećnici i tim koji je zadužen za obnovu Opservatorije i tada je istaknuto kako je izgradnja Trebevićke opservatorije značajna kako za turizam, tako i za nauku. No, i otada nije se ništa mnogo promijenilo.Razvoj astronomije u BiH mogao bi imati efekte na druge oblasti, kao što su obrazovanje, turizam i tehnološki razvoj.

Izgradnja astronomskog opservatorija mogla bi pobuditi interes za astronomiju kod mladih ljudi i pružiti im priliku za obrazovanje i istraživanje u ovoj oblasti. Opservatorij bi mogao postati popularna turistička atrakcija, što bi imalo pozitivan uticaj na lokalnu ekonomiju. Izgradnja bi zasigurno pridonijela mnogo našoj zemlji i mogla bi imati značajan uticaj na razvoj zemlje u različitim oblastima.

Klix.ba