Ovo su države s kojima BiH još nema uspostavljene diplomatske odnose

Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima ambasador Sven Alkalaj potpisao je prošle sedmice Zajedničku izjavu o uspostavi diplomatskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Tonga. Ova pacifička otočna država je 183. članica UN-a s kojom je BiH uspostavila diplomatske odnose, a vodi se intenzivna komunikacija sa preostalih devet članica UN-a s kojima još nisu formalno uspostavljeni diplomatski odnosi.

Kako je Feni potvrđeno u Ministarstvu vanjskih poslova BiH u pitanju su države: Butan, Papua Nova Gvineja, Lesoto, Madagaskar, Nauru, Palau, Mikronezija, Kiribati i Centralnoafrička Republika.

Misija BiH pri UN u New Yorku, dodaju u Ministarstvu, angažirana je na poslovima uspostave diplomatskih odnosa s ovim državama, a u nekim ranijim slučajevima uspostave diplomatskih odnosa bile su angažirane ambasade BiH u državama gdje postoje i bh. i diplomatsko predstavništvo druge države.

– Trenutno je Misija u New Yorku odabrana za te aktivnosti radi direktne komunikacije jer sve države članice UN imaju svoje predstavnike s kojima je moguć razgovori o uspostavi diplomatskih odnosa. Brzina uspostave s preostalih devet država zavisit će i od stranih zemalja i njihovih planova i procedura koje trebaju da zadovolje, rečeno je Feni iz MVP-a.

Specifičnost svih ovih devet država je da su geografski vrlo udaljene od BiH i da nemaju posebno razvijenu diplomatsku mrežu, što je vjerovatno i jedan od razloga da do danas s njima nisu uspostavljeni diplomatski odnosi.

Kraljevina Butan je država u južnoj Aziji bez izlaza na more. Nalazi se u planinskom lancu Himalaja. Graniči s Kinom i Indijom s kojom je povezana ekonomski i politički. U Butanu živi 733.643 stanovnika. Članicom UN-a postala je 1971. godine. Butan je još uvijek prilično izoliran od vanjskog svijeta i strancima je dopušten pristup samo u pojedina područja zemlje uz ograničen broj viza koje izdaju godišnje.

Papua Nova Gvineja, koja je članicom UN-a postala 1975. godine, nalazi se u Okeaniji i zauzima istočnu polovinu otoka Nova Gvineja, te otoke Bismarckovog Arhipelaga i sjevernih Solomona s mnoštvom manjih otočića. Članica je Commonwealtha i britanski kralj formalni je vladar države. Jedna je od etnički i jezično najheterogenijih zemalja svijeta u kojoj živi na stotine različitih plemena, a govori se više od 700 jezika, dok službeni jezik – engleski – razumije manje od pet posto od 10 miliona stanovnika. Papua Nova Gvineja slabo je razvijena, a najveći udjel čini poljoprivreda, što je sektor koji zapošljava tri četvrtine stanovništva.

Lesoto je po uređenju kraljevina i u potpunosti je okružena teritorijom Južnoafričke Republike. Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva proglasila je 1966. godine i iste godine postala članica Ujedinjenih nacija. U toj državi živi oko dva miliona ljudi. Lesoto je država s najvišom najnižom tačkom na svijetu, a više od 80 posto državnoga područja je 1.800 metara iznad mora. Stanovništvo Lesota je među etnički najhomogenijim u Africi. Pripadnici plemena Basuti čine 80,3 posto, Zulu 14,4 posto, a ostali 5,3 posto stanovništva.

Madagaskar je otočna država u Indijskom okeanu, odvojena Mozambičkim kanalom od jugoistočne Afrike. Istoimeni otok četvrti je po veličini u svijetu. Nacionalni simbol Madagaskara je drvo baobab. Zbog izolacije od ostatka svjetskog kopna na otoku živi oko pet posto svih životinjskih i biljnih vrsta na

Zemlji, od kojih su 80 posto endemske. Broji oko 17,5 miliona stanovnika. Nezavisnost od Francuske, koja je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner zemlje, Madagaskar je stekao 1960. godine kada je postao punopravan član UN-a. Madagaskar pripada grupi od 20 najsiromašnijih zemalja svijeta. Gotovo tri četvrtine stanovništva živi od poljoprivrede.

Republika Nauru je otočna država u Tihom okeanu nedaleko od ekvatora. Ova zemlja je najmanja izvanevropska država i najmanja svjetska republika, te jedina država na svijetu bez glavnog grada. Otok je kolonizirala Njemačka pred kraj 19. stoljeća, da bi poslije Prvog svjetskog rata potpao pod upravu Australije, Novog Zelanda i Ujedinjenog Kraljevstva. Nauru je nezavisnost stekao 1968. godine, ali tek 1999. godine postao je članicom UN-a. Vađenje fosfata narušilo je okoliš, a bogatstvo države ubrzano se počelo smanjivati. Od 2001. godine, ekonomija se održava uz pomoć australske vlade, koja zauzvrat od Naurua traži čuvanje tražitelja azila koji pokušavaju ući u Australiju.

Republika Palau još je jedna otočna država u Tihom okeanu s kojom BiH nema uspostavljene diplomatske odnose. Jedna je od najmlađih i najmanjih država svijeta. Sastoji se od oko 340 koraljnih i vulkanskih otoka koji se nalaze na grebenu Kyushu-Palau. Samostalnost je stekla 1994. godine. Nakon što je okončan mandat Starateljskog vijeća Ujedinjenih naroda, kojeg je vršio SAD. Danas Palau ima poseban odnos sa SAD-om u obliku slobodne zajednice. U Palau, koji je demokratska republika s predsjedničkim tipom vlade, živi 20.303 stanovnika.

Savezna Država Mikronezija je također otočna država u Tihom okeanu. Obuhvata 607 otoka i otočića rasutih na morskoj površini. Otoci su uglavnom vulkanskoga porijekla, okruženi koraljnim grebenima. Država ima poseban odnos udružene države sa Sjedinjenim Američkim Državama. Nezavisnost su proglasili 1986. godine, a 1991. godine postali su članica Ujedinjenih nacija. U Mikroneziji živi 135.869 stanovnika. Oko 50 posto BDP-a ostvareno je u poljoprivredi i ribarstvu, a 46 posto u uslužnom sektoru.

Republika Kiribati je otočna država u centralnom dijelu Tihog okeana. Pripada joj 33 koraljna otoka i morska grebena ukupne površine 800 kvadratnih kilometara raštrkanih na 3,5 miliona kvadratnih kilometara pripadajućeg teritorijalnog mora. Polovina, od oko 103.000 stanovnika, živi na koraljnom otoku Tarawi. Nezavisnost su stekli 1979. godine od Ujedinjenog Kraljevstva, a u zajednicu Ujedinjenih naroda primljeni su 1999. godine. Do kraja britanske uprave iscrpljena su bogata nalazišta fosfata, potom se ekonomski razvoj više zasniva na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu.

Centralnoafrička Republika je država u centralnoj Africi bez izlaza na more. Područje današnje države pripalo je Francuskoj koja je velika područja zemlje iznajmila privatnim plantažerima što je uzrokovalo nekoliko pobuna domaćeg stanovništva. Godine 1960. zemlja je proglasila nezavisnost i postala članicom UN-a. Ova država etnički je mozaik s više od 80 etničkih grupa koji u njoj žive. Ukupan broj stanovnika je oko pet miliona. Najveći dio BDP-a ostvaruje se u poljoprivredi, a slijedi uslužni sektor i industrija. Zemlja je bogata mineralima (zlato, dijamanti, ruda bakra, željeza, mangana i mineral uranija), te prirodnim bogatstvima (plodno tlo, hidroenergetski potencijali i šume).