BiH preplavili neregistrirani i neprovjereni lijekovi. Iz agencije upozoravaju na oprez

Prodaja lijekova putem oglasa odavno je uzela maha i u BiH. Treba li napomenuti da su često lijekovi iz oglasnika sumnjivog porijekla i sastava? Iz godine u godinu broj neregistrovanih lijekova je sve veći. Ovo su za Raport potvrdili i iz Agencije za lijekove u Bosni i Hercegovini. 

BiH preplavili neprovjereni lijekovi

Pojašnjavaju kako je uvoz neodobrenih lijekova u nadležnosti entitetskih ministarstava nadležnih za poslove zdravlja. 

“Naša Agencija ne odobrava uvoz neprovjerenih i neregistrovanih lijekova. Ova Agencija odobrava primjenu lijekova na teritoriji BiH na osnovu pozitivne ocjene o kvalitetu, efikasnosti i bezbjednosti, koja se daje na osnovu dokumentacije o lijeku i u postupku davanja/obnove/izmjene dozvole za stavljanje lijeka u promet”, naveli su u odgovoru za Raport.

Između ostalog, potvrdili su informacije da se obim uvoza i prisutnost neregistrovanih lijekova povećao. 

“Neregistrovani lijekovi (osim vakcina) ne podliježu kontroli kvaliteta od strane naše agencije. Jer neregistrovani lijekove koji ulaze u BiH su najčešće i neiskontrolisani. Zdravstvene ustanove iz Republike Srpske su reagovale na navedenu činjenicu. Pokušavaju iznaći rješenje da do pacijenata dolaze neregistrovani lijekovi samo u iznimnim slučajevima koji su definisani članom 66. stav 3. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (u hitnim slučajevima kada na tržištu BiH nema odobrenog lijeka istog sastava)”, ističu iz Agencije. 

Upozorenje WHO 

Potom su dodali: 

“Neregistrirani lijekovi koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta (osim rizičnih lijekova). Radi se o potpuno nekontroliranim lijekovima”, zaključili su iz Agencije za lijekove BiH za Raport. 

S druge strane, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da ukoliko odlučite nabaviti neki lijek putem interneta jer je jeftiniji ili iz nekog razloga drugačije ne možete doći do njega, mogućnost da ćete ‘naletjeti’ na krivotvorinu koja bi mogla biti i opasna po život iznosi čak 50 posto.

Dakle, šanse da je riječ o pravom lijeku ili, s druge strane, o krivotvorini su pola-pola. Podaci su to Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).