Manjak posla u njemačkoj mašinskoj industriji će koštati i bh. kompanije

Mašinska industrija u Bosni i Hercegovini je značajan sektor privrede, međutim, kao i druge industrije, također je pogođena recesijom koja je počela 2022. godine. Kompanije u ovom sektoru moraju pronaći načine da se prilagode trenutnoj situaciji i smanje uticaj recesije na njihovo poslovanje.

“Posljedice rata u Ukrajini su dodatni izazov za njemačku izvozno orijentisanu mašinogradnju, koji se odražava i na kompanije u Bosni i Hercegovini. Kupci su sve uzdržaniji u kupnji mašina i opreme, što je loše za naše kompanije. Da bi se suprotstavili ovom izazovu, kompanije bi trebale pronaći načine da ponude kvalitetne proizvode po konkurentnim cijenama, kao i da se prilagode potrebama i zahtjevima tržišta”, rekli su za portal Akta.ba iz Udruženja mašinskih inžinjera BiH.

Iako smo svjedoci pozitivnih trendova u metalskoj industriji, metalce muči zastarjela tehnologija, educiranje osnaživanje i zadržavanje novih stručnih kadrova,

“Bez jačeg procesa razvoja naše organizacije se neće moći uključivati u skuplje poslove, sa većom dodanom vrijednošću jer sa jeftinijim poslovima su na granici održivosti. Razvoj industrije mora usmjeravati prema onim područjima gdje postoji mogućnost proizvodnje kompleksnih tehnički zahtjevnih dijelova, proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, a po mogućnosti i proizvodnje mašina i uređaja”, naglasili su.

Podsektor opreme i mašina kako navode, zaostaje za ostalim grupama proizvoda, ali postoji značajan ljudski potencijal.

“Tom sektoru trebe dati posebnu društvenu pažnju i potporu”, poručili su, dodajući da su u metaloprivredi suočeni sa izraženim skokom cijena ili čak nesigurnosti dobave nekih specifičnih metala.

“Klasterska organizacija u funkciji povoljnije nabavke bi imala smisla. Sve druge varijante su isprobavanje i nisu dale rezultate”, pojasnili su.

Izazov za bh. kompanije

Rijad Hasić iz kompanije TMD Group Gradačac je kazao da zbog nearshoring-a i restruktuiranja u globalnim lancima dostave TMD Group je u povoljnijoj situaciji u odnosu na konkurenciju.

“Iako je došlo do smanjenja postojećih narudžbi u prosjeku 15% do 20%, pad postojećih narudžbi je nadomješten novim poslovima i klijentima. U tom smislu u ovom momentu ne očekuje se negativan uticaj pada poslovnih aktivnosti u 2023. zbog najavljene globalne recesije”, rekao je za Akta.ba.

Ključni faktor koji će uticati na konkurentnost izvozno orjentiranih firmi Hasić smatra da se odnose na odgovore lokalnih vlasti u cilju ne samo održavanja postojećeg nivoa nego i povećanja izvoza.

“Ovdje su prvenstveno potrebne reforme u zadržavanju kvalifikovane radne snage koja treba ostati u BiH, a kroz reforme zakona o porezu na dohodak i obavezne doprinose na plate i iz plata. Generalno rasterećenje privatnog sektora od bespotrebnih nameta i procesa koji usporavaju poslovne aktivnosti, a što bi povećalo konkurentnost. Cijenu električne energije za izvoznike treba stimulirati kako bi se povećao izvozni potencijal. Reforma bankarskog sektora kako bi se uslovi pristupa finansiranju ujednačili sa konkurencijom (tj. za početak ujednačiti regulative u FBiH sa RS). Investicije u komunalnu, prometnu i elektroenergetsku infrastrukturu”, mišljenja je.

Naglasio je da do sad nisu imali potrebe otpuštati radnike, kao i da imaju dovoljno narudžbi iz inostranstva.

Mjere koje je potrebno preduzet

Iz Udruženje Mašinskih inžinjera su naglasili koje je mjere potrebno poduzeti kako bi mašinska industrija odgovorila na recesiju u 2023. godini, kazavši da će oni te iste mjere podupirati.

• Poboljšanje efikasnosti i smanjenje troškova: Kompanija bi trebala analizirati svoje procese proizvodnje i poslovne operacije kako bi se identifikovali problemi i mogućnosti za poboljšanje. To bi uključivalo što veću automatizaciju proizvodnje, racionalizaciju poslovnih operacija i redukciju troškova materijala
• Podizanje znanja menadžera: Niska stručnost menadžera može biti veliki problem u vrijeme recesije, jer oni neće imati sposobnost da se prilagode izazovima i da donesu ispravne odluke.
• Povećanje kvaliteta proizvoda i usluga može biti jedna od strategija kojima se mašinska preduzeća u Bosni i Hercegovini mogu suočiti sa recesijom. Ovaj pristup može biti posebno koristan za preduzeća koja se suočavaju sa konkurencijom na tržištu. Kvalitetni
• Izgradnja čvršćih partnerstava može biti ključna strategija za kompanije u mašinskoj industrijii
• Podizanje nivoa saradnje obrazovnih institucija i metalskog sektora
• Osnaživanje tehnčara i inžinjera za obavljanje kreativnih poslova i projekata
• Promocija najboljih tehničkih inžinjersko tehničkih rješenja i poticanje inovativnosti
• Poticanje Restrukturiranja kompanija s ciljem podizanja konkurentnosti
• Poticanja osnivanja novih malih i srednjih kompanija koje će imati inicijalnu konkurentnost za izlazak na međunarodno tržište
• Privlačenje stranih direktnih investicija, posebno u području greenfield investicija
• Poticanje razvoja infrastrukture za efikasnu industriju- Tehnološki centri i poslovne zone

Na kraju su zaključi da iako recesija u Njemačkoj može imati negativne efekte na tržište rada, ona bi također mogla predstavljati priliku za neke balkanske zemlje da imaju koristi od povratka svoje kvalifikovane radne snage.

“Ovo bi mogao biti pozitivan razvoj za ekonomiju Bosne i Hercegovine, i mogao bi dovesti do novih poslovnih prilika i jače radne snage. Međutim, važno je zapamtiti da ovaj ishod zavisi od dostupnosti poslova i ukupnog stanja ekonomije u zemlji”, poručeno je.

E.S./Akta.ba