Bliski istok ponovo je užaren: Dok svijet brine o Ukrajini, Izrael i Iran postaju sve veći problem

Rijetki su periodi mira na Bliskom istoku. Nakon prividnog primirja, posljednih dana zabilježen je veliki porast nasilja u Izraelu i Palestini. Tenzije rastu i u susjednom Iranu gdje je napadnuta vojna tvornica.

Nakon formiranja ultradesničarske vlade u Izraelu na čelu koje je postavljen Benjamin Netanyahu, prijedlozi novih desničarskih ministara narušili su ionako krhke odnose Palestine i Izraela nakon čega je uslijedilo podizanje tenzija i na jednoj i na drugoj strani.

Tokom protekle sedmice u Izraelu su zabilježena dva napada na stanovnike ove zemlje (27. i 30. januara). U prvom napadu na sinagogu u Jerusalemu poginulo je najmanje 7 osoba, a 10 povrijeđeno. Prema informacijama policije, napad je izveo 21-godišnji terorista koji je djelovao sam, a koji je kasnije ubijen. Drugi napad se dogodio u Istočnom Jerusalemu u kojem je povrijeđeno najmanje dvije osobe. Za napad je optužen 13-godišnji Palestinac.

Staro “bure baruta” se ponovo aktiviralo

Neki od stanovnika Palestine su zadnji napad nazvali “osvetom” nakon što je vojska Izraela napala Palestince u Dženinu na Zapadnoj obali. 26. januara u ovom napadu poginulo je 10 Palestinaca, a više od 20 je bilo povrijeđeno. U ovom gradu su u septembru prošle godine izraelske snage bombardovale kuće Palestinaca pod ruševinama kojih poginula su dva mladića (19 i 20 godina).

Nakon najnovije eskalacije sukoba, američki državni sekretar Anthony Blinken je posjetio Tel Aviv gdje je pozvao obje strane na mir. Nakon sastanka sa izraelskim zvaničnicima, Blinken se sastao i sa palestinskim čelnikom Mahmoudom Abbasom kojem je izrazio saučešće zbog vala nasilja na Zapadnoj obali.

“Blinken je izjavio da će Sjedinjene Američke Države nastaviti da se protive koracima Izraela koji podrazumijevaju širenje na Zapadnu obalu i istočni Jerusalem”, piše The Times of Israel.

Kako je rečeno iz američke administracije, posjeta državnog sekretara je bila planirana prije obostranih napada koji su otvorili novo poglavlje višedecenijskog sukoba. Dok vrh SAD-a pokušava pronaći “zajednički jezik” sa novom vladom Netanyahua, tenzije postaju sve veće.

Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump je tokom svog mandata pokušao nastupiti kao glavni pregovarač između dvije strane ponudivši “historijski sporazum” zajedno sa Benjaminom Netanyajuom kojim “dobijaju obje strane”, a koji je palestinska strana nazvala “šamarom vijeka”. Sporazum je bio objavljen u januaru 2020. godine.

Plan Trumpa i Netanyahua je trebao da više nego udvostruči teritoriju koja je trenutno pod palestinskom kontrolom, ali i da prizna izraelski suverenitet nad jevrejskim naseljima na Zapadnoj obali. Mirovni plan je predviđao četverogodišnje zamrzavanje nove izraelske gradnje naselja, dok budu trajali pregovori o detaljima sveobuhvatnog sporazuma.

“Jerusalem će ostati izraelska nepodijeljena prijestolnica”, rekao je tada Trump.

Tri godine kasnije, višedecenijski sukob se nastavlja i mirni građani se svakodnevno suočavaju sa torturom, napadima i smrću.

Relacija odnosa Izraela i Irana

Na dnevnom redu sastanka Blinkena sa Netanyahuom nije bilo samo pitanje odnosa Palestine i Izraela. Zvaničnici su se dotakli i teme Irana u kojem je prije samo nekoliko dana izveden napad na vojnu tvornicu u Isfahanu, a odgovornost za koji još uvijek niko nije preuzeo.

Nedugo nakon napada u svjetskim medijima su počele spekulacije o tome ko je mogao izvesti ovaj napad. Različite informacije se pojavile i o pričinjenoj šteti. Iranski mediji su izvijestili da protivvazdušna odbrana srušila dronove te šteta vojnoj tvornici nije pričinjena (iako zvanične informacije još uvijek nisu dostupne) te da je napad izveo Izrael. O tome su pisali i američki mediji pozivajući se na anonimne zvaničnike iz američke vlade. Izraelski mediji su u isto vrijeme izvijestili o tome da je napad bio izuzetno uspješan ne naglašavajući ko je odgovoran za njega.

Antony Blinken je na sastanku sa izraelskim premijerom poručio da Iran postaje “sve globalnija prijetnja” zbog isporuke dronova Rusiji usred rata na Ukrajini i aktiviranja svog nuklearnog potencijala.

Netanyahu je poručio da je politika Izraela nepromijenjena te da njegov kabinet namjerava učiniti sve što je u njegovoj moći da spriječi Teheran da dobije nuklearno oružje ili sredstva njegove isporuke.

“Važno je naglasiti da zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama radimo na ovom zajedničkom cilju”, poručio je Netanyahu.

Podsjetimo, takva izjava izraelskog premijera uslijedila je neposredno nakon napada na vojnu tvornicu.

Iran pod sve većim pritiskom

Aktuelna situacija između Irana i Izraela i optužbe za napad predstavljaju samo nastavak eskalacije tenzija koje traju posljednjih nekoliko godina u više smjerova iz čega se posebno izdvaja problem nuklearnog sporazuma koji uključuje i regulisanje obogaćivanja uranija.

Dok je SAD pokušavao sklopiti stabilni nuklearni sporazum sa Iranom usred zategnutih odnosa, a koji je definitvno doživio najveći poraz 2018. godine kada su obje strane odustale od njega, Izrael je bio, a i dalje je, protiv bilo kakve mogućnosti da Iran razvija svoj nuklearni potencijal.

“Strateška naklonost SAD-a i Irana da potpišu novi sporazum ne mijenja dugoročnu želju Irana da dobije nuklearno oružje. Sporazum daje Iranu dozvolu za prikupljanje potrebnog nuklearnog materijala za bombu. On će osigurati Teheranu i milijarde dolara povećavajući opasnost koju Iran svakako predstavlja u regiji”, rekao je bivši šef Mossada, obavještajne službe Izraela.

Pored problema sa nuklearnim sporazumom, Iran postaje sve veća prijetnja za zapadne sile zbog sve jače saradnje s Kinom, podrške Rusiji i slanja oružja Moskvi usred rata u Ukrajini. Time je na ionako nezavidnoj poziciji na svjetskoj političkoj sceni zaradio sebi još više neprijatelja i postao ozbiljna prijetnja. A kada ste prijetnja, onda vas na svaki način nastoje ukrotiti.

Svakako se s tim može povezati i posljednji “misteriozni” napad na vojnu tvornicu u Isfahanu, a za koji postoje indicije da iza njega stoji Izrael. Nakon pojavljivanja brojnih nezvaničnih informacija i Ukrajina je odlučila da iskoristi trenutak kako bi izvršila pritisak na Iran i upozorila ga na posljedice saradnje sa Rusijom.

“Ratna logika je neumoljiva i ubilačka. Strogo naplaćuje račune autorima i saučesnicima. Panika u Ruskoj Federaciji, beskrajna mobilizacija, protivraketna odbrana u Moskvi, rovovi udaljeni 1000 kilometara, priprema skloništa. Eksplozivna noć u Iranu – proizvodnja dronova i projektila, rafinerije nafte. Ukrajina vas je upozorila”, rekao je Mihail Podoljak, viši savjetnik ukrajinskog predsjednika.

Iako Zapad nije uključen u unutrašnja pitanja Irana, protesti koji su izazvali unutrašnju destabilizaciju poslužili kao idealna prilika za stvaranje dodatnog pritiska na Iran. Demonstrante koji su ustali protiv režima podržavaju brojne demokratske države i međunarodna zajednica, pa tako su dobili još jedan način za podrivanje stabilnosti Teherana.

Iako Bliski istok nikada nije važio za stabilno područje, dešavanja u svijetu, samoj Ukrajini, geopolitički potresi dodatno su doprinijeli stvaranju nestabilne situacije u ovom regionu. I ovaj put potvrdila se davno poznata činjenica da jedan konflikt nikada ne može biti samo stvar strana u sukobu, već da se preko njega na raznim dijelovima svijeta pokušavaju riješiti odavno poznati sukobi. Bliski istok svakako je područje gdje “geopolitičke eksplozije” prvo odjeknu.

Klix.ba