Kajganić: Institucije za borbu protiv organizovanog kriminala kontaminirane

Glavni tužilac u Bosni i Hercegovini Milanko Kajganić rekao je da su informacije Evropola o raspakovanim kripto-aplikacijama koje su koristile kriminalne organizovane grupe sa područja BiH, regiona i svijeta pokazale da su sve institucije zadužene za borbu protiv organizovanog kriminala kontaminirane licima povezanim sa organizovanim kriminalnim grupama.

– To je poražavajuća činjenica, ali i dobar osnov za početak i za čišćenje redova svih institucija koje su zadužene da se bore protiv takve pošasti – rekao je Kajganić u intervjuu Srni.

Koliko je izražen problem organizovanog kriminala, naveo je Kajganić, vidi se u činjenici da je tokom 2022. godine u BiH slobode lišeno više od 100 lica povezanih sa organizovanim kriminalnim grupama.

– Značajno je naglasiti da smo uhapsili 14 pripadnika raznih policijskih agencija u BiH, lišili smo slobode jednog sudiju i jednog advokata, a početkom ove godine uhapsili smo i jednog radnika Tužilaštva BiH koji je koristio činjenicu da radi u ovom tužilaštvu za pokušaj vršenja krivičnih djela u vezi sa koruptivnim aktivnostima – pojasnio je Kajganić.

On je konstatovao da svi imaju problem sa licima koja pomažu organizovanim kriminalnim grupama da ne budu otkrivene.

– Međutim, moramo biti svjesni tog problema i moramo raditi na čišćenju naših redova da bismo bili efikasniji. Za sada sam zadovoljan koracima koje smo uspjeli zajedno postići – sva tužilaštva u BiH – rekao je Kajganić i dodao da Tužilaštvo BiH ne može samo u potpunosti da se bori protiv tih pojava.

Prioritet vraćanje povjerenja u pravosuđe

Kajganić je istakao da je prioritet da se vrati povjerenje javnosti u nepristrasnost i profesionalnost Tužilaštva BiH, dodajući da su većinu svojih kapaciteta angažovali da se bore protiv organizovanog kriminala.

Ono što je značajno, dodao je Kajganić, već su potvrđene dvije optužnice za veoma teška krivična djela, između ostalog, za ubistvo načelnika Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića koje je u potpunosti rasvijetljeno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Kajganić je rekao da su prikupljeni dokazi o naručiocima, izvršiocima i pomagačima ubistva Bašića.

“Mi i sada u BiH imamo suđenja za teška ubistva, ali nemamo identifikovane naručioce. To su značajni predmeti i smatram da je to dobar početak puta borbe protiv organizovanog kriminala”, rekao je Kajganić.

Glavni tužilac BiH pohvalio je Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci koje je sprovelo akciju na suzbijanju organizovanog kriminaliteta koristeći, između ostalog, dokaze koji su dobijeni putem međunarodne pravne pomoći.

“U potpunosti smo okrenuti zajedničkoj saradnji sa svim tužilaštvima u BiH kako bismo zajednički postigli što bolje rezultate”, rekao je Kajganić.

On je istakao da će sve ono što je radio do sada i što će nastaviti da radi zajedno sa svojim saradnicima biti usmjereno na vraćanje povjerenja na način da Tužilaštvo BiH bude nezavisna i nepristrasna institucija.

Kajganić je rekao da je dolaskom na funkciju vršioca dužnosti glavnog tužioca BiH krajem oktobra 2021. godine konstatovao da je jedan od najvećih problema bio neprimjenjivanje automatske dodjele predmeta tužiocima u rad što je, istakao je, dovodilo do toga da je postojala sumnja da su neki tužioci dobijali pojedine predmete da bi na njima radili suprotno pozitivno-pravnim zakonskim propisima.

“To sam promijenio i sada se u Tužilaštvu u potpunosti primjenjuje automatska dodjela predmeta”, rekao je Kajganić i dodao da je izvršio profesionalizaciju tužilaca u smislu uske specijalizacije, raspodjele u odsjeke onako kako je to najsvrsishodnije i najefikasnije.

On je pojasnio da tužioci koji rade u Odsjeku za borbu protiv korupcije rade samo na tim krivičnim djelima, a da tužioci za organizovani kriminal rade samo na krivičnim djelima organizovanog kriminala.

Dokazi iz “Skaj” i “Anom” su validni

Komentarišući tvrdnje nekih zvaničnika, pa i onih iz pravosudnih institucija koji osporavaju validnost “skaj” i “anom” aplikacije, Kajganić je rekao da su to insinuacije i da su svi dokazi koje prikupljaju na osnovu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći zakoniti.

“Samo su sudovi nadležni da utvrde da li je određeni dokaz prikupljen na zakonit način i da li je zakonit, a sudovi to mogu samo tokom glavnog pretresa. Bitno je da radimo u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima u skladu sa zakonima u BiH i naročito u skladu sa zakonima i saradnjom putem međunarodne pravne pomoći”, pojasnio je Kajganić.

Osporavanja takvih dokaza, naveo je on, samo su insinuacije koje koriste, između ostalog, branioci ili određena lica koja su se bavila određenim kriminalnim aktivnostima kako bi poboljšala svoj položaj u krivičnom postupku.

“Veoma je značajno da su naše optužnice potvrđene od Suda BiH tako da nema sada bilo kakvog pitanja o zakonitosti dokaza”, rekao je Kajganić.

On je ukazao da ove dokaze koriste i sve zemlje koje su došle do njih, te da BiH ne može ispitivati zakonitost dokaza koje je dobila, između ostalog, iz SAD, Francuske, Holandije ili bilo koje druge zemlje, jer bi to bilo u suprotnosti sa pravilima međunarodnog prava i pravilima o pružanju međunarodne pravne pomoći.

Brže dolaziti do dokaza

Govoreći o saradnji sa tužilaštvima, odnosno istražnim organima u regionu i svijetu kada je riječ o organizovanom kriminalu, ali i ratnim zločinima, Kajganić je naveo da je ta saradnja dobra i da svakodnevno rade na njenom poboljšanju.

“Našu saradnju otežava činjenica da BiH nema potpisan sporazum o saradnji sa Evrodžastom – Evropskom agencijom tužilaca koja bi nam pomogla da brže dolazimo do dokaza po međunarodnoj pravnoj pomoći”, rekao je Kajganić i dodao da je o tome upoznao javnost, Parlamentarnu skupštinu BiH i Savjet ministara.

Glavni tužilac BiH ukazuje da je najveći problem činjenica da BiH nije član Evrodžasta i da Tužilaštvo BiH nema svog tužioca u Evrodžastu, dodajući da bi to puno pomoglo u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.

On je istakao da je tužilaštvima i policijskim agencijama veoma bitno da se riješe postojeći problemi kada je riječ o potpunoj saradnji sa Evropolom kako bi što brže dobijali informacije.

Curenje informacija

Kajganić je istakao da saradnja sa policijskim agencijama u BiH nije upitna i da se odvija na zadovoljavajućem nivou.

“Ono što predstavlja problem svima u BiH jeste da svi mi imamo u svojim redovima lica koja su povezana sa organizovanim kriminalnim grupama i imamo poteškoće da zaštitimo informacije iz određenih predmeta, a naročito u predmetima organizovanog kriminala”, rekao je Kajganić.

On je naveo da su u nekoliko akcija koje su sprovodili s ciljem lišenja slobode pripadnika određenih kriminalnih grupa imali situaciju da su organizatori došli do informacija da će biti lišeni slobode i te informacije iskoristili da pobjegnu.

“Te stvari otežavaju rad”, rekao je Kajganić i dodao da u direktnoj komunikaciji sa policijskim agencijama pokušavaju unaprijediti rad i zatvoriti istrage koje su po zakonu tajne koliko je to moguće.

Kazne moraju biti strožije

Kajganić smatra da bi krivično zakonodavstvo koje tretira organizovani kriminal i korupciju moralo biti daleko strože nego što je sada i da će na tome istrajavati.

“Svi smo svjesni da bez pooštravanja kaznene politike nema adekvatnog odgovora na probleme korupcije sa kojom se BiH bori. Ono što je značajano je da će u procesu pregovaranja pristupa BiH Evropskoj uniji, naše pravosuđe sigurno biti skenirano u tom dijelu, odnosno ocjenjivaće se kakva je naša kaznena politika”, rekao je Kajganić.

On je rekao da su u Tužilaštvu BiH potpuno nezadovoljni kaznama koje se izriču naročito u predmetima u kojima su optužena lica za srednju i visoku korupciju, dodajući da u toj sferi ne kritikuje predsjednika Suda BiH ili predsjednika bilo kog suda u BiH.

“BiH su potrebne hrabre sudije koji shvataju značaj pooštravanja kaznene politike”, rekao je Kajganić i dodao da kazne moraju biti značajno više od ovih koje se trenutno izriču, što će dovesti do generalne prevencije u smislu da će lica koja sada obavljaju određene funkcije dobro razmisliti da li im se isplati da se bave kriminalom.

Odgovarajući na pitanje kada se može očekivati podizanje optužnica protiv “velikih riba”, Kajganić je napomenuo da se u Tužilaštvu BiH vodi istraga protiv jednog ministra iz prethodnog saziva Savjeta ministara kome je bio određen pritvor, a koji je sada u kućnom pritvoru za koruptivne aktivnosti, kao i da su slobode lišena i lica koja su radila u Upravi za indirektno oporezivanje.

“Do sada je Tužilaštvo BiH optužilo četiri ministra bezbjednosti – jedan je osuđen, dva su oslobođena, za četvrtog se trenutno vodi glavni pretres pred Sudom BiH, a peti je u fazi istrage. Znači da Tužilaštvo BiH nema problem sa činjenicom ko i koju funkciju obavlja. U svakom predmetu gdje dođemo do dokaza mi ćemo optuživati navedena lica bez obzira koju funkciju trenutno obavlja ili su obavljali u prošlosti”, poručio je Kajganić.

Govoreći o tužiocu Dijani Kajmaković protiv koje je pokrenut disciplinski postupak, Kajganić je rekao da je disciplinski postupak u nadležnosti Kancelarije disciplinskog tužioca i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

“Ono što je u našoj nadležnosti je provjera određenih informacija koje se tiču eventualnog izvršenja krivičnih djela koja su iz nadležnosti Tužilaštva BiH i mi u tom dijelu imamo formiran tim od tri tužioca koji preduzima aktivnosti i vrši provjere”, rekao je Kajganić.

Efikasnija borba protiv organizovanog kriminala

Kajganić je ocijenio da bi zakonodavna vlast trebala zakonski da riješi određene stvari kako bi i rad Tužilaštva BiH bio bolji i ukazao da je prijeko potrebno usvajanje izmjena Zakona o zaštiti ličnih i tajnih podataka da bi mogao da bude potpisan sporazum sa Evrodžastom.

On je ukazao da je veoma bitno usvojiti i izmjene Zakona o krivičnom postupku, kojim bi bilo predviđeno uvođenje instituta krunski svjedok ili svjedok saradnik, što bi pomoglo efikasnijoj borbi protiv organizovanog kriminala.

Kajganić je naveo da su podnijeli i inicijativu za zakonsko regulisanje kriptovaluta jer je sada otežano njihovo oduzimanje ako se utvrdi da su stečene protivzakonito, odnosno kriminalnim aktivnostima.

On je rekao i da je Udarna grupa za borbu protiv terorizma pokrenula incicijativu prema relevantnim institucijama da se pripejd korisnici identifikuju prilikom kupovine sim-kartica, što bi, kako kaže, olakšalo procesuiranje krivičnih djela terorizma.

“Mi svoj dio posla radimo i očekujemo da izvršna i zakonodavna vlast odrade svoj dio posla da bi nam svima u BiH bilo bolje”, zaključio je Kajganić.

Avaz