Znamo li šta rade naša djeca? Šta konzumiraju i zašto bježe od realnosti?

Kanabis, amfetamin, snus, psihofarmaci, lijekovi poput apaurina, leksilijuma, alkohol, cigarete – u zabrinjavajuće visokom procentu u upotrebi su među mladima i adolescentima, upozoravaju nadležni. Kažu da je drogu i druge psihoaktivne supstance “najlakše nabaviti”, a istraživanja pokazuju da mladi u BiH sa eksperimentiranjem narkoticima počinju i prije desete godine života.

Nakon 8, 9 ili 10 sati na poslu, znamo li kako su i šta nam rade djeca? Nakon trčanja, stresa, konstantne jurnjave u naporima da platimo račune, kredite i zadovoljimo osnovne životne potrebe, znamo li čime se oni smiruju, šta piju, konzumiraju, da li i zbog čega bježe od realnosti?

“Najčešće je zastupljen alkohol, pa onda ide kanabis, amfetamin, cigarete, psihofarmaci, lijekovi iz reda benzodijazepina, i najviše apaurin, iza njega leksilijum. To je ona paleta koja je uglavnom koriste djeca i adolescenti. Ono sa čime se ja susrećem je jedna intenzivna konzumacija trave, kanabisa, amfetamina, te jako puno lijekova koji su dostupni djeci. Znate, kad vama dođe dijete od 13 godina koje regularno  pije apaurine da bi se smirilo, iz nekog razloga, neobjašnjivog, onda je to stvarno problem. Ne samo da je ponašajni problem, nego je problem štete koju će taj lijek napraviti. Kontraidiciran je lijek jer dijete koje je potpuno zdravo, uzima taj lijek”, kazala je doktorica Nizama Šukurović, specijalista neuropsihijatar i šefica Odjeljenja za narkomaniju u Zavodu za bolesti zavisnosti KS.

Posebno je problematična činjenica koju djeca navode u razgovoru sa nadležnima, da su im psihoaktivne supstance I opasni lijekovi, veoma lako dostzupni.

“Čim ti lako nabaviš snus vrlo ćeš lako nabaviti amfetamin i sve ostale psihoaktivne supstance, što je žalosno. Ponuda jedna postoji, imam osjećaj da je najlakše nabaviti drogu. Ako biste Vi radili, neku papirologiju u opštini recimo, puno je komplikovanija od ovoga, ovo vam je vrlo jednostavno i to je generalno ogroman problem. Psihoaktivne supstance su jako dostupne mladim ljudima. Nema nikakvih sankcija, najedkvatnije sankcija je porodica, roditelj, koji će nešto učiniti za svoje dijete, da će nešto učiniti zakon i država, to baš i ne vidim… i nemam takvih iskustava. Uglavnom mi apelujemo, radimo sa tom djecom, educiramo ih, radimo na tome da se desi promjena načina razmišljanja i promjena načina ponašanja”, pojašnjava doktorica Šukurović.

“Djeci je dostupno sve. Danas je roditelj biti teško”, stiče Elma Dizdarević, Vijeće roditelja KS.

Mala djeca mala briga, velika djeca velika briga – govorilo se oduvijek. Prestaju li u ovom vremenu biti mala još u osnovnoj školi?

“Naša istraživanja pokazuju da djeca (u više od trećine slučajeva) počinju sa pušenjem, eksperimentisanjem, prije desete godine života. Visoki stepen ovisnosti, postaju robovi. Ovo je ejdna prva stepenica, ulaskom u svijet snusa nažalost u većini slučajeva ulazi se u svijet narkotika i drugih sredstava ovisnosti i problemi postaju mnogo veći”, kazala je Aida Ramić Čatak, ZZJZ FBiH.

“Djeca nam postaju ovisnici o konzumaciji narkotičkih sredstava… Nadovezao bih se na informaciji o upotrebi apaurina, ja sam nedavno dobio informaciju da nam djeca koriste tablete za koncentraciju, što je takođe zabrinjavajuće. Nemojmo se zamajavati da je to samo u 7. 8. i 9. razredu, djeca još od 5. razreda koriste neke duhanske proizvode”, kazao je Amsar Hadžimujić, direktor OŠ “Malta” Sarajevo.

Sa prevencijom je potrebno početi u najranijem periodu. Što ranije prihvatiti I da ne postoji vaspitanje koje bilo koje dijete potpuno isključuje iz rizične grupe.

“Loše ponašanje može da pogodi sviju samo je stvar da se neko nađe na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme i sa pogrešnim ljudima i da mu se kaže evo ja ću ti dati ovu pilulicu sreće, ili hajde probaj ovo… Zavisnost ne bira. Ne poznaje status, vjeru i naciju, svi su u riziku”, dodaje Šukurović.

I dok se mi bavimo i statusom i vjerom i nacijom u BiH, koliko često se zapitamo da li su to teme koje će našoj djeci donijeti sreću i da li im stvaramo ambijent koji će ih podstaći da to osjećanje sreće potraže u nekoj pilulici, ne znajući da je varka, baš kao što ni mi varku nikako da vidimo u segmentima koji su najzaslužniji za tegobu u ovom društvu a kojima nas drogiraju decenijama, svakodnevno.

N1