Zašto Ukrajina vjeruje da će im zapadni tenkovi biti od pomoći 

S početka 21. stoljeća, vojni analitičari i eksperti su smatralo da se bliži kraj eri tenkova, a da njihovo mjesto zauzimaju razne vrste bespilotnih letjelica, cyber ratovanje i druge tehnologije u nastajanju. 

Ali ulaskom u 2023. godinu, dok Ukrajina razmišlja o ključnoj proljetnoj ofanzivi protiv Rusije koja bi se mogla pokazati odlučujućom u njenoj borbi za opstanak, Kijev se priprema da se još jednom okrene tradicionalnoj opremi kopnenog ratovanja iz 20. stoljeća. 

Ukrajinska vojska želi stotine zapadnih tenkova za sljedeću fazu rata, očajnički želeći da se suprotstave ruskim snagama i probiju rovovske linije u mjestima kao što su Lugansk i region Zaporozja. 

Nakon višemjesečnog zastoja, NATO saveznici počinju uviđati mudrost ove strategije, a SAD, Francuska i Britanija su se nakon dužeg vremena napokon obavezale da pošalju oklopna vozila. 

Kijev tvrdi da šačica vozila koje su do sada obezbjedili zapadni saveznici mora biti samo početak, i traži 200 do 300 tenkova i 600 pješadijskih oklopnih vozila, kao i 500 samohodnih haubica. 

Ukrajinska vojska već koristi tenkove iz sovjetskog doba koje su im donirali istočnoevropski saveznici ili koje su zarobili od ruskih okupatora. Ali zapadni modeli za kojima žude ponudili značajan napredak u vojnoj sposobnosti prije potencijalne eskalacije neprijateljstava na proljeće. 

“Mobilnost je ključna u ofanzivnom ratu,” rekao je neimenovani diplomata iz jedne EU zemlje koja razmišlja o doniranju niza modernih borbenih tenkova. 

„Ako Ukrajina želi da ima bilo kakvu šansu da krene u ofanzivu, potrebna joj je mobilnost teškog oružja – nije dovoljno samo imati Land Rovere vojne klase ili oklopna patrolna vozila. Treba im nešto što može uništiti ruske tenkove na daljinu,” izjavio je diplomata za Politico.eu. 

Ravan ukrajinski teren idealan je za tenkove, kažu stručnjaci, a Kijevu su potrebni kako bi ponovo zauzeo utvrđene položaje u ključnim gradovima duž linije fronta. 

„Ukrajina će imati poteškoća u pokretanju druge kontraofanzive bez teškog oružja“, rekao je Anthony King, profesor bojnih studija na Univerzitetu Warwick u Velikoj Britaniji. 

Ukrajinski zvaničnici strahuju da će se višestruki raketni sistemi HIMARS, proizvedeni u SAD-u, koji su devastirali ruske snage tokom kontraofanzivnih operacija prošle jeseni, ovoga puta pokazati manje efikasnim jer se njihov neprijatelj udaljio dalje kako bi izbjegao napad – zbog čega su tenkovi potrebniji nego prije. 

 Razgovori među NATO saveznicima ubrzavaju se nakon što je Francuska objavila da će za dva mjeseca Kijevu pokloniti lake borbene transportere AMX-10 RC. Velika Britanija je tokom vikenda potvrdila planove za slanje tenkova britanske proizvodnje Challenger 2 u Ukrajinu. 

Zapadne bi se vlade mogle dodatno obavezati na slanje pomoći uoči sastanka ministara odbrane savezničkih zemalja u petak u američkoj vojnoj bazi Ramstein na jugozapadu Njemačke. 

„Ukrajince neće biti posebno brinuti otkud [tenkovi] dolaze, sve dok dolaze u dovoljnoj količini“, rekao je neimenovani zapadni zvaničnik. 

Ipak, ukrajinski zvaničnici su svjesni značajnih razlika između modela koje bi mogli dobiti sa Zapada. 

Tenkovi M1 Abrams, proizvedeni u SAD-u, imaju veliki domet paljbe, ali problem predstavlja opskrba gorivom u ratom razorenoj Ukrajini jer njihovi motori na plinsku turbinu troše velike količine kerozina. 

I dok bi britanski tenk Challenger 2 bio značajno poboljšanje u odnosu na tenkove iz sovjetske ere koje trenutno koriste, ne mogu se ni porediti sa njemačkim Leopardom 2, koji može pogoditi metu u pokretu veličine frižidera na udaljenosti od 3 kilometra. Leopardi takođe koriste dizel gorivo koje je lakše se nabavi nego kerozin. 

Njemački zvaničnici tvrde da će konačna odluka o slanju tenkova Leopard 2 u velikoj mjeri zavisiti o tome šta SAD odluče učiniti, i insistiraju da je saveznicima potreban odgovarajući plan za obuku ukrajinskih snaga za njihovo korištenje i održavanje. Ovo bi se pokazalo lakšim ako bi se više zemalja uključilo odjednom. 

Poljska i Finska izrazile su spremnost da pošalju tenkove Leopard 2, ali moraju čekati na odobrenje iz Njemačke. 

 Berlin bi također mogao donirati određeni broj starijih modela Leopard 1, koji su prvi put ušli u službu 1965. godine, ali se trenutno nalaze u skladištu, tvrde dvojica diplomata iz dvije druge zemlje EU. 

Sve zemlje planiraju postepeno isporučivati svoje tenkove kako bi odgovorile na potrebu za obukom ukrajinskih snaga da ih koriste i izgradile lance snabdijevanja potrebnih za održavanje. 

Yuriy Sak, savjetnik ukrajinskog ministra odbrane Oleksii Reznikov, rekao je da bi ukrajinski vojnici mogli biti spremni za rad sa zapadnim tenkovima “za nekoliko sedmica, a ne mjeseci” i pozvao saveznike da odmah počnu obuku ukrajinskih vojnika.