Rat u Ukrajini iscrpljuje rezerve NATO-a: Šta može očekivati ukrajinska vojska?

Ukrajinska novinarska organizacija Hromadske istražila je stanje sa vojnim zalihama na Zapadu, te pomoć koju se šalje Ukrajini u upozorila da mogućnosti SAD-a nisu neograničene po pitanju dostupnosti vojnih materijala.

Tokom rata Ukrajinci su više puta imali priliku gledati kako američki Javelin ruši kupole ruskih tenkova. Ovo oružje jednostavno za korištenje pomoglo je zaustaviti neprijateljsko napredovanje u prvim mjesecima rata. Međutim, u današnje vrijeme ovakvih videa ima sve rjeđe, a sami protutenkovski sistemii se ne pojavljuju u najnovijim paketima pomoći iz SAD-a.

Ukrajina je primila gotovo sve te zalihe protivtenkovskog oružja koje su bile u SAD, a to je više od 8.500 sistema. Unatoč činjenici da sada Amerikanci mogu proizvesti otprilike dvije hiljade ovih sustava godišnje. Odnosno, da bi obnovio svoje rezerve, Washington će trebati najmanje četiri godine.

“Razina zaliha nekih vrsta oružja SAD i zemalja NATO-a je niska, posebno sustava protivzračne obrane, protivtenkovskog oružja i artiljerijske municije. Čini se da je nedostatak artiljerijske municije od 155 mm najozbiljniji od svih,” kaže Mark Kanzian, viši savjetnik za međunarodne sigurnosne programe u američkom Centru za strateške i međunarodne studije.

Artiljerija zapadne proizvodnje spasili su ukrajinsku vojsku kada je ostala bez streljiva za vlastite haubice iz sovjetskog doba. To je postala iznimno važna pomoć, budući da se rat u Ukrajini nastavlja dobrim dijelom u formatu artiljerijskog dvoboja. Pogotovo sada, kada je linija bojišnice relativno mirna.

“Ukrajina treba prenijeti oko 143.000 granata mjesečno. Iako su mnoge zemlje u mogućnosti isporučiti streljivo od 155 mm, ova će stopa opteretiti resurse NATO-a i saveznika dok se proizvodnja ne poveća”, napominje Kanzian.

U međuvremenu se zalihe zapadnih partnera stalno smanjuju. Zemlje Saveza prisiljene su brzo rekonfigurirati svoj odbrambeno-industrijski kompleks za rat visokog intenziteta. Na primjer, SAD planira povećati proizvodnju projektila od 155 mm, kojih je više od milion poslano u Ukrajinu.

“Trenutna proizvodnja projektila doseže 3250 jedinica mjesečno. Pentagon tvrdi da će moći povećati te količine na 20 000 mjesečno (240 000 godišnje) do proljeća 2023. i 40 000 mjesečno (480 000 godišnje) do 2025. Ovom brzinom trebat će oko šest godina da se obnovi zaliha,” kaže Mark Kanzian.

“Nitko nije bio spreman za takav rat”

Mnogo je gora situacija s NATO evropskim rezervama. Poznato je da Bundestag ima na zalihama samo 10.000 artiljerijskih granata. To bi bilo dovoljno za samo dva dana rata takvog intenziteta kao u Ukrajini. Sličan problem imaju i Britanci, municija bi im potrajalo sedmicu dana.

“Arsenal država članica NATO-a u Europi bio je puno manji od onog u SAD-u, čak i tijekom Hladnog rata. Rok trajanja projektila doseže 20 godina, a nijedna evropska država nije zamijenila zastarjelo streljivo od 1989. godine. Nitko pripremao za takav rat,” kaže bivši revizor kontrole kvalitete američke Agencije za upravljanje odbrambenim ugovorima, Trent Telenko.

Međutim, unatoč postojećem deficitu, postoje drugi načini pomoći Ukrajini. Kako napominje Telenko, Amerikanci kupuju topničke granate od trećih zemalja za podršku Kijevu.

Na primjer, dobavljač streljiva od 155 mm može biti Južna Koreja. A iz Pakistana je Ukrajina već dobila projektile i sovjetskog i NATO modela. Također, nedostatak se može pokriti artiljerijom manjeg kalibra.

“SAD i druge strane šalju svoje haubice od 105 mm i municiju kao zamjenu. One su lakše i manje svestrane od haubica M777 od 155 mm, ali još uvijek prilično korisne”, kaže Mark Kanzian.

Zamjena Javelina je također nešto. Američki protutenkovski sustavi TOW već su u službi Oružanih snaga. Prilično su veliki i teže više od 90 kilograma, pa se često postavljaju na vozila, na primjer, na Humvee. TOW ima veći domet od Javelina, no radi se o kompleksu prethodne generacije, pa operater mora pratiti metu dok se ne uništi.

Istovremeno, zalihe i proizvodnja projektila GMLRS, koji koriste sustave HIMARS, na odgovarajućoj su razini.

“Trenutna proizvodnja je otprilike 5000 jedinica godišnje. To bi trebalo biti dovoljno za dugotrajnu podršku Ukrajine”, kaže Mark Kantsian.

Stručnjaci zaključuju: zalihe zapadnih zemalja stvarno su pri kraju, ali u skladištima još uvijek ima dosta oružja koje Ukrajina nije dobila. Ovo pitanje je u ravni “političke volje” saveznika.

Teško je ne primijetiti da je Zapad počeo opskrbljivati Ukrajinu oružjem ne samo za odbranu, već i za ofanzivne svrhe. Novi američki paket pomoći uključuje 50 borbenih vozila pješaštva Bradley. Berlin je najavio dugo očekivani transfer 40 Marder BMP-ova.

“Pomoć SAD-a će se povećati, posebno nakon posjeta Zelenskog i njegovog govora u Kongresu”, napominje međunarodni stručnjak David Kramar. Po njegovom mišljenju, ostale zemlje članice Saveza pokušat će slijediti primjer Sjedinjenih Država u isporuci jednog ili drugog oružja.

Primjerci zapadnih BMP-ova moći će ojačati sposobnosti Oružanih snaga. Međutim, iako su ti BMP-ovi nomenklaturno ofanzivno oružje, oni nisu dovoljni za daljnje oslobađanje teritorija, smatra rezervni pukovnik Ivan Yakubets.

“To je svakako dobra tehnika. Spasit će živote naših vojnika i ojačati stabilnost Oružanih snaga. Ali da bi se postigla prekretnica u ratu potrebno je mnogo više. Sva oružja se koriste u kompleksu, pa bez zapadnih tenkova bit će teško krenuti u daljnju ofenzivu”, kaže on.

U međuvremenu, Francuska je već obećala poslati svoje tenkove na točkovima AMX-10RC u Ukrajinu. Koliko će takvih vozila Ukrajina dobiti i kada će se to dogoditi nije poznato. Međutim, ovaj presedan može postati temelj za daljnje isporuke teške opreme iz drugih zemalja.

Na primjer, SAD ima značajnu zalihu tenkova koji su povučeni iz upotrebe 2020. Tada je Marinski korpus ukinuo svoje tenkovske jedinice.

“Više od 400 M1Abrama je rastavljeno. Oko 350 ih je u skladištima u Alabami. Dostupni su za otpremu u Ukrajinu ako Bidenova administracija može donijeti takvu odluku”, kaže Trent Telenko.

Prema Telenkovim riječima, Washington i njegovi saveznici i dalje se neopravdano boje da bi takvo oružje moglo dovesti do eskalacije i “ruske uporabe oružja za masovno uništenje”.

Drugi mogući razlog za nedostatak takvih zaliha je logistički. Ne postoji niti jedna baza u Europi koja bi se bavila održavanjem takvih strojeva. Stoga se Amerikanci još uvijek nadaju da će se Berlin odvažiti poslati Leoparda u Ukrajinu.

Klix