Muriz Spahić: “Bit će snijega, ne treba dramiti”

Bosanskohercegovački skijaški centri su novu 2023. godinu dočekali bez sniježnog pokrivača. Iz preduzeća ZOI’84 kazali su da ova zimska sezona ne smije propasti te da očekuju povoljnije vremenske uvjete za pravljenje snijega i skijanje. Također su dodali da su smještajni kapaciteti ove godine prošireni i popunjeni skoro do posljednjeg kreveta ali da veliki broj turista otkazuje dolazak na Bjelašnicu.

Piše: Erna Hadžić

Kontaktirali smo našeg najvećeg stručnjaka za klimu, akademika prof.dr. Muriza Spahića i pitali za pojašnjenje trenutnog stanja. Ono što vidimo i mjerimo jeste neuobičajeno visoke vrijednosti temperature zraka za ovo doba godine koje ima za posljedicu nedostatak sniježnog pokrivača na bosanskohercegovačkim planinama a što kasnije ima za posljedicu i moguću propalu skijašku sezonu.

Međutim profesor je za naš portal vrlo detaljno objasnio trenutno stanje i pojasnio da nema razloga za brigu ali da se potrebno posvetiti turističkom planiranju koje ima za cilj upravo podariti drugačije turističke sadržaje i spas zimske turističke sezone ukoliko vremenske prilike budu nepovoljne piše Source

Akademik prof. dr. Muriz Spahić je za naš portal ispričao kako zapravo ove temperature u plusu i nisu nešto novo te da su se itetako u prošlosti ovakve pojave dešavale. Na pitanje kako je došlo do toga da na našim planinama nema snijega u sred januara, profesor odgovara:

“Na postavljeno pitanje ne može se odgovoriti doslovno jednom rečenicom. Početak ove zime bez snijega i jakih mrazeva me vratilo u sjećanje prošlosti koja sežu od davnih 50-ih godina prošlog stoljeća do danas. Sjetio sam se zima bez snijega, kada smo još kao djeca bili uskraćeni zimskih radosti, posebno tokom zimskog raspusta. Iako mlad sjećam se zaredom dvije godine 1958. i 1959. kada je decembar bio kao proljeće. Isto tako se sjećam novijih datuma kao Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. god. kada nije bilo sniježnih padavina sve do početka ovom najznačajnijeg događaja kada je snijeg 7. februara doslovno zatrpao glavni grad Bosne i Hercegovine.”, objašnjava akademik Spahić.

“Moji predci su mi pričali da su tople zime bile česta pojava mnogo ranije. Jedan od takvi događaja desio se nešto više od prije jednog stoljeća kada sitna stoka se cijelu zimu napasala napolju. Sjećali su se oni vele da su ovce za pravoslavni Božić se sklanjale sa sunca u hladovinu koliko im je bilo toplo.”, istakao je akademik prisjećajući se priča svojih predaka.

Nakon toga, akademik Spahić je zavirio u Meteorološke godišnjake koji nam mogu detaljno predočiti, objedinjeno, sve najvažnije informacije o vremenu za svaki mjesec u godini.

“Nakon prisjećanja doživljaja i priča bez snijega zavirio sam u Meteorološke godišnjake da provjerim svoja sjećanja i naraciju mojih predaka. Najtopliji decembar od kada se temperatura zraka mjeri instrumentalnom metodom desio se 1916. godine i iznosila je 5,9°C, a da je u decembru 1958. i 1959. godine iznosila 5,6°C. Decembar protekle godine imao je prosječnu temperaturu u Sarajevu 5,2°C i nije premašila ranije zabilježene decembarske maksimume u odnosu na prosjek decembarskih temperatura za stoljetni period koje iznose 0,8 °C. U isto vrijeme na Bjelašnici 1916. god. temperatura je iznosila -2,5°C i bila je za polovinu viša od prosjeka za decembar koji iznosi -5°C.”, kazao je akademik Spahić.

Profesor ističe jednu vrlo važnu stvar a to je da su ove “neuobičajeno” visoke temperature za ovaj mjesec su zapravo klimatska kolebanja i također ističe da nema mjesta za zabrinutost jer je godina bez snijega zapravo samo jedna karika u klimatskom nizu.

“Iz ugla dugogodišnjeg univerzitetskog profesora iz oblasti Fizičke geografije i Geoekologije u kojima dominiraju predmeti Meteorologija i Klimatologija za koje sam napisao univerzitetski udžbenik i veliki broj radova, a najviše iz domena vremena i klime sagledao sam sve uzroke i posljedice klimatskih promjena koje lično definišem klimatskim fluktuacijama. Klima se definiše prosječnim stanjima vremena – dakle dugogodišnja meteorološka vremena određuje klimu, ali klima ne može predvidjeti vrijeme, koje se definiše kao prosječno stanje atmosfere na datom mjestu i određenom momentu posmatranja. Meteorološka vremena su kratki temporalni razmaci, koji nam ništa ne znače ako se ne stave u kontekst dugogodišnjeg prosjeka, određenog kao standardna klima u periodu trajanja od 30 godina. Kada se sve ovo analizira onda nema mjesta za zabrinutost. Godine bez snijega su samo jedna karika u klimatskom nizu, kojih je bilo i prije.”, objasnio je Spahić.

Ono što sve zabrinjava jeste da li nam slijedi propala skijaška sezona na bosanskohercegovačkim planinama. Profesor je pojasnio da ne treba dramiti jer će snijega biti, ali da je potrebno da zimska turistčka sezona bude fleksibilnija, upravo zbog planiranja u budućnosti.

“Do razvoja zimskog turizma koji obilježava snijeg kao fundament zimskim sportovima i rekreacijama nas zabrinjava nedostatak snijega. Turistički razvoj posebno alpskog skijanja uzdižu ski staze u više nadmorske visine, a odnedavno i na planinske lednike. Osim toga zimska turistička sezona mora se planirati fleksibilno za vrijeme trajanja sniježne zime. Unazad nekoliko godina sniježna zima se produžila na proljetne mjesece. Ko zna da se to neće desiti i ove godine. Ne treba dramiti za nedostatkom sniježnih padavina jer će snijega biti, bar prema statističkim pokazateljima, u drugoj polovini zime.”, kazao je akademik.

Naredne turističke sezone se moraju isplanirati, tako pojašnjava profesor, te je potrebno i naći odgovarajuće zamjenske turističke ponude ukoliko vremenske prilike budu nepovoljne, u turističkom smislu.

“Zimsku sezonu razvoja turizma treba prihvatati onakvom kakva ona jeste, kao što se uostalom planiraju i druge sezone. Ni tokom ljetne sezone nas ne očekuju uvijek povoljnosti i pogodnosti meteoroloških uvjeta. Koliko puta smo bili tokom ljetnjeg godišnjeg odmora na moru kada nas je dočekalo ružno vrijeme te se nismo osunčali niti okupali. U turističkom planiranju moraju se tražiti alternativne supstitucije osnovnoj vrsti turističke ponude.”, objašnjava.

Za kraj intervjua, ukoliko bi se ovakve vremenske prilike nastavile, profesor navodi da je potrebno iskoristiti svu postojeću infrastrukturu ali ponuditi alternative i drugačije turističke sadržaje.

“Ako bi se ovakve vremenske prilike nastavile iz godine u godinu, u šta iskreno sumnjam, onda bi se morali razvijati druge turističke grane, koje su srodne zimskom turizmu. Ovdje mislim da bi trebalo koristiti infrastrukturu predviđenu za razvoj turizma vezan za snijeg, kao što su ski liftovi, uspinjače i sl. Alternative zimskom turizmu su alpinistički, planinski, paraglajding i sl. turistički sadržaji. Nove turističke ponude zavise od postojećih namjena zimskih turističkih destinacija. O tome i drugim turističkim aktivnostima za svaki turistički centar trebalo bi nuditi drugačije turističke sadržaje.”, zaključio je akademik Muriz Spahić.