Hoće li BiH osjetiti posljedice recesije u Evropskoj uniji?

Evropa lagano ulazi u recesiju, a po procjenama analitičara u Bosni i Hercegovini neće se znatno osjetiti usporavanje ekonomske aktivnosti u ovoj godini.

U novu godinu BiH je ušla sa novim cijenama koje su drastično rasle 2022. godine. U Republici Srpskoj već je poskupila struja. O poskupljenju struje razamišljaju i u Federaciji BiH. Na sreću padaju cijene goriva, ali je i dalje skupo. Cijene osnovnih životnih namirnica još nisu počele rasti. Građani su počeli sa preživljavanjem na kredit i prema podacima Centralne banke BiH, dužni su oko 11 milijardi maraka, a najveći dio oko 70 posto odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite. Ima i onih koji su uspjeli uštedjeti, pa se na računima građana u BiH nalazi više od 14 milijardi maraka.

Uprkos poskupljenjima potrošački optimizam postoji. Tokom 2022. godine potrošnja je čak i rasla, ali i dalje nedovoljno ako se uračuna veliki uvoz koji jede domaću potražnju. Raste uvoz, ali i izvoz i u novu 2023. godinu ušli smo sa inflacijom od 16 posto.

Godinu smo završili i sa 2,5 milijarde maraka više naplaćenih indirektnih poreza. To je ogroman novac koji se prema mišljenju dr. Faruka Hadžića, makroekonomskog analitičara, trebao iskoristiti da se pomogne građanima i da se povećaju neto plaće, a smanje porezi na bruto plaće.

– Imali smo u prošloj godini ogromnu naplatu poreza i taj novac nije vraćen onima kojima je najpotrebniji radnicima i prvredi. Da se to na vrijeme uradilo i rasteretili poslovanje firmi sa porezima i nametima i povećali plaće radnicima na način ono što se smanji privredi kroz porez vrati radnicima za veću plaću sada bi bili u boljem ekonomskom položaju. To nismo uradili i sada je pritisak na donosiocima odluka, pogotovo u Federaciji BiH. Mora se što prije krenuti sa usvajanjem novih zakona o porezima na dohodak i doprinose, pa da na taj način pomognu privredi – pojašnjava Hadžić.

Bosni i Hercegovini je najvažnije šta će se dešavati u ekonomijama država članicama Evropske unije.

– Za BiH ipak je najvažnije šta će se desiti sa ekonomijama Njemačke i Italije. To su naši najvažniji vanjskotrgovinski partneri, a u tu grupa spada i Hrvatska. Svaka kriza ili recesija u ovim državama odrazit će se i kod nas u negativnom smislu. Ako kod njih dođe do smanjenja unutrašnje potražnje to će pogoditi i naš izvozni sektor. U najboljoj situciji BiH može imati usporavanje ekonomskih kretanja u ovoj godini – smatra Hadžić.

Prema procjeni našeg sagovornika inflacija će se i u ovoj godini zadržati u BiH oko 16 posto.

– Mi imamo možda i pogrešno shvaćanje šta je inflacija? Mislimo da će kraj inflacije biti kada se cijene vrate na neki predhodni nivo, ali to se neće desiti. Ako smo u 2022. godini imali rast cijena 16 posto, a u ovoj godini recimo osam posto govorimo o usporavanju, ali će cijene i dalje rasti samo blaže u odnosu na predhodnu godinu. Inflacija se pobjeđuje onoga trenutka kada se plaće realno povećaju. Dakle, usporavanje se odnosi na rast cijena i ne bi trebali imati drastičan rast koji se desio prošle godine kada je cijena pilećih prsa sa šest maraka za kilogram skočila na 12 maraka. Smatram da bi za sada u BiH mogla biti “plića” recesija, ali bi mogla duže trajati nego što je bila pandemija COVID-19 – zaključuje Hadžić.

Teško je reći da smo u novu 2023. godinu ušli sa inflacijom 14 ili 16 posto, to će se tek analizirati, smatra ekonomista Igor Gavran.

– Ono oko čega se svi slažemo da je inflacija bila visoka, a ono što je najvažnije da su cijene hrane i još neki proizvodi poskupjeli iznad 20 posto. Ipak, očekuje se u BiH pad inflacije i jedan od razloga je i pad cijena energenata koji se dešava u Evropi i kod nas i očekuje se još dodatni pad energenata. Zbog toga se očekuje da će i cijene biti niže u ovoj godini, jer dolazi do pada tražnje. Međutim, i ako dođe do pada cijena troškovi života mnogim građanima neće se smanjiti zato što su u međuvremenu građani zadužili sa kamatama koje nisu male i mogle bi i rasti – tvrdi Gavran.

On ističe da je struja već poskupjela u Republici Srpskoj i da se isto ne bi trebalo desiti u Federaciji BiH.

– U Federaciji BiH bi se trebali razumno ponašati i zadržati cijenu struje. Prije neki dan premijer RS Radovan Višković kazao je da očekuje da se cijene struje povećaju u FBiH kao i u RS-u. Ako dođe do povećanja struje u cijeloj BiH, vrlo je upitno hoće li se cijena bilo kojeg proizvoda u državi smanjiti i definitvno će doći do rasta troškova u BiH – upozorava Gavran.