“Tagesspiegel” analizira: Zašto BiH treba služiti kao opomena za postizanje mira u Ukrajini

Njemački list Tagesspiegel objavio je poređenje trenutnog stanja u Ukrajini sa situacijom u Bosni i Hercegovini tokom agresije.

Autor teksta Alexander Rhoter je dugi niz godina radio za EU i OSCE u BiH, te kao savjetnik Ureda visokog predstavnika za BiH.

Za Tagesspiegel je analizirao situaciju u Ukrajini i eventualno zamrzavanje sukoba.

– Od početka ruske agresije na Ukrajinu, protivnici isporuka oružja Ukrajini posebno skandiraju kao mantru da Zapad mora “dati šansu diplomatiji”. Konflikt se mora “zamrznuti” prekidom vatre. Čak i da je Vladimir Putin iznenada bio spreman za prekid vatre i mirovne pregovore, ovo sigurno ne bi bio željeni početak kraja rata. Svaki prekid vatre ili pregovori samo bi imali za cilj poboljšanje nesigurne pozicije Rusije na linijama fronta – navodi Rhoter.

Odličan primjer politike smirivanja

– Vojna pregrupisavanja i logistička poboljšanja su ovdje u prvom planu. Putin je to demonstrirao mnogo puta od svoje invazije koja je počela 2014.

Nekoliko primjera iz novije historije, iz jugoslovenskih ratova za sukcesiju, pokazuju šta može učiniti preuranjena, nepromišljena i nepodržana diplomatija: prije 30 godina, 2. januara 1993., posrednici u ratu u BiH bili su pregovarači EK lord David Owen i njegov američki kolega Cyrus Vance predstavio je Vance-Owenov plan nazvan po njima.

Plan je bio vrhunski primjer smirivanja, kakvo nije viđeno još od dana njegovog najpoznatijeg zagovornika, predratnog britanskog premijera Nevillea Chamberlaina. Taj plan, popločan usred rata, ponudio je srpskim agresorima skoro polovinu teritorije Bosne i Hercegovine na srebrnom tanjiru.

Glavnu žrtvu agresorskog rata, legitimnu vlast u Sarajevu, Zapad je praktično prisilio da prihvati ovaj diktirani mir. Ali glad srpskog rukovodstva za zemljom bila je tolika da je pohlepa pobedila racionalnost. Na kraju je rukovodstvo Srbije odbacilo ono što je smatralo izuzetno udobnim kompromisom.

Ipak, da je plan prihvaćen, brojni srpski zločini u ratu bili bi vjerovatno gurnuti pod tepih.

– Stotine zločina, sličnih ruskim u Buči, zaboravljeni su, uprkos fotografijama i snimcima logoraša u to vrijeme – piše njemački list.

Uprkos brojnim upozorenjima na zločine u BiH, Zapadu je trebalo skoro tri godine da intervenira.

– Ubijanje se nastavilo. Apsurdno, žrtve su čak stavljene pod embargo na oružje. U slučaju Ukrajine, Zapad je barem naučio nešto iz ove bezgranične nepravde – navodi se.

Politika podrške Ukrajini

Na kraju, na primjeru Bosne i Hercegovine objašnjeno je kakve se pouke mogu izvući za Ukrajinu.

– Diplomatija i pregovori se ne mogu voditi za vrijeme rata. Morate stati na kraj tome. Vojne operacije i isporuke oružja imaju svoje opravdanje jer samo one mogu stvoriti uslove da se agresor pomjeri za pregovarački stol – navodi u analizi.

Također, naglašava se kako samo vojni pritisak može uvjeriti političke partije i vojsku da pristanu na pravi mir.

– To je bio slučaj 1945. godine, kao što je bio slučaj u BiH 1995. godine i na Kosovu 1999. godine. Nadamo se da će se to desiti i 2023. godine pod uslovom da Zapad zadrži svoju politiku podrške Ukrajini – zaključuje se u tekstu Tagesspiegela.

Avaz