Borba za Liridonovo zdravlje traje već 14 godina, sada će mu hranitelj donirati bubreg

Broj hraniteljskih porodica u Republici Srpskoj sve je manji, a potrebe sve veće. Prije tri godine ih je bilo 250, a u 2022. 118. U Banjaluci je u 44 hraniteljske porodice smješteno 65 djece, a u Dječiji dom „Rada Vranješević“- 95. BHRT donosi priču o hraniteljskoj porodici iz Banjaluke – i bezrezervnoj podršci i ljubavi.

Liridon Čekić je kao trogodišnjak smješten u hraniteljsku porodicu, kod ljudi velikog srca. Uslijedili su ozbiljni zdravstveni problemi, ali hranitelji nisu gubili nadu, čak i kada su prognoze doktora bile obeshrabrujuće. Od dijagnoze alportov sindrom, nošenja slušnog aparata, primanja hormona rasta do dijalize. Borba za Liridonovo zdravlje traje već 14 godina. Na listi su čekanja za transplantaciju u Padovi, a hranitelj će donirati bubreg.

„Za hraniteljstvo smo se odlučili prvenstveno radi ljubavi prema djeci. Dosta je djece bez roditeljskog staranja, a mi inače nismo imali vlastitu djecu, tako da smo se odlučili za ovaj vid hraniteljstva. Ovo više nije hraniteljstvo, sa ovim nizom godina ovo je naše dijete“, kaže hraniteljica Mileva Maksimović.

U početku je sve to izgledalo teško, ali sam se brzo adaptirao na kućnu dijalizu, kaže ovaj sedamnaestogodišnjak. A sve zahvaljujući svojim hraniteljima i njihovoj nesebičnoj pomoći i ljubavi koju mu pružaju. Učenik je Tehničke škole, perfektno govori engleski jezik, bavi se plivanjem, plesom i fotografijom.

„Brzo sam se povezao sa njima. Najviše sa tatom, jer smo puno vremena provodili zajedno. Ona je najviše zaslužna za moj odgoj, uvijek me je hranila i vaspitavala i pripremala za školu. Kad sam upadao u neke problemčiće, ona bi me uvijek izbavila“, priča Liridon Čekić, štićenik u hraniteljskoj porodici.

Psiholozi smatraju da su za djecu bez roditeljskog staranja dragocjena emocionalna toplina koju dobijaju u hraniteljskim porodicama.

„To ne možete dobiti u tom obimu kada je u pitanju institucionalni smještaj. Emocionalnu komponentu i to da ste nekome važni da neko brine za vas, da vam pruža pažnju, ljubav“, rekla je Sanela Trivundža, psihologinja u Centru za socijalni rad Banja Luka.

Ombudsmani za djecu ističu da treba više promovisati hraniteljstvo kao humani poziv koji nema za cilj sticanje dobiti ili neke druge koristi. Mjesečna naknada hraniteljima je 25 odsto od prosječne neto plate.

„Treba više pažnje posvetiti hraniteljstvu, bar neke pogodnosti iz radnih odnosa i zdravstvene zaštite, s obzirom na to da je došlo do porasta mnogih troškova, a naknada ostala nepromijenjena”, kaže Gordana Rajić, ombudsmenka za djecu Republike Srpske.

U Republici Srpskoj je u 2020. godini usvojeno četvoro djece, a u prošloj godini nijedno. Jedan od razloga je dobna granica za usvaanje do pet godina i nedostatak baze podataka o djeci podobnoj za usvajanje i potencijalnim usvojiteljima. U novom Porodičnom zakonu planirano je da dobna granica za usvajanje bude pomjerena na 10 godina.