Šta je donijela 2022. godina u odnosima Njemačke i zapadnog Balkana

Regija zapadnog Balkana se kroz Berlinski proces, koji je prije gotovo deset godina (2014.) inicirala upravo Angela Merkel, posljednjih godina popela na ljestvici vanjskopolitičkih prioriteta Evropske unije. No od početnog elana je u međuvremenu ostalo malo, piše DW.

To je Angela Merkel u posljednjoj godini svog mandata, 2021. odlučila promijeniti, pokrenuvši brojnim bilateralnim susretima neku vrstu njemačke diplomatske ofenzive u ovom dijelu Evrope. Ministri vanjskih poslova, ali i predsjednici država i vlada, redali su se na proljeće 2021. u još uvijek pandemijskom Berlinu kao na traci.

U istom periodu, dakle još prije izbora u septembru 2021., Njemačka je poduzela vidne napore da na mjesto Visokog predstavnika za BiH postavi demokršćanskog političara Kristijana Šmita (Christiana Schmidta), što joj je na kraju i pošlo za rukom.

Nastavak aktivnosti

Politika održavanja jugoistočne Evrope pri vrhu vanjskopolitičke agende Njemačke i EU-a nastavila se nakon promjene vlasti u Njemačkoj u decembru prošle godine. Nova socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada je kao prva od njemačkih vlada uopće, zapadni Balkan uvrstila i u svoj koalicijski sporazum, a približavanje zemalja regije Evropskoj uniji i kao jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva. Nova vlada je uvela i funkciju komesara za zapadni Balkan koja je povjerena dobrom poznavatelju prilika u regiji, zelenom političaru Manuelu Saracinu (Sarrazin).

Već je i tada bilo jasno kako Njemačka i Zapad ponovno pokazuju zanimanje za zapadni Balkan nakon što je posljednjih godina postalo očito da se za ovaj dio Evrope, kao mosta prema ostatku kontinenta, zanimaju i ostali globalni igrači poput Kine, Turske i Rusije.

Napad Rusije na Ukrajinu krajem februara nije samo naglavačke okrenuo mnoge segmente njemačke političke svakodnevice nego je dodatno produbio pojačano njemačko zanimanje za zapadni Balkan. Od tada niti jedan citat nekog njemačkog ministra posvećen zapadnom Balkanu nije prošao bez obaveznog spominjanja novih uslova u kojima se svijet nalazi od kraja februara i potrebe da “demokratski svijet još više zbije redove”.

Zemlje zapadnog Balkana prve na listi

Priliku da to na svojim turnejama po zapadnom Balkanu pred domaćinima kažu i uživo su u prvim mjesecima nakon dolaska na položaj dobili i kreatori njemačke vanjske politike, socijaldemokratski kancelar Olaf Šolc (Scholz) i zelena ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock). Prva je već početkom marta u Sarajevu, Beogradu i Prištini boravila Berbok. 

Ona je već tada, a to se moglo čuti i tokom posjete kancelara Šolca početkom juna Beogradu i Prištini, dala do znanja da Njemačka od zemalja regije, koje sve odreda teže članstvu u Evropskoj uniji, očekuje usklađivanje vanjske politike s Briselom, što u doba rata u Ukrajini znači i ujednačeni odnos prema Rusiji.

I tu se prije svega na meti našla Srbija (a time neposredno i BiH) koja zbog svojih veza s Moskvom ne učestvuje u sankcijama koje Zapad provodi prema Rusiji. Beograd je do kraja godine ostao vjeran svom principu sjedenja na dvije stolice što je često ostajalo u sjeni aktualnih kriza između Srbije i Kosova, piše DW.

Njemačka je uvođenjem još jednog specijalnog izaslanika za zapadni Balkan, ovaj put specijaliziranog za praćenje pregovora o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, dala do znanja koliko joj je važno rješenje najveće bačve baruta na zapadnom Balkanu. Vanjskopolitički savjetnik Olafa Šolca, Jens Pletner (Plöttner), lično je početkom septembra preuzeo ovu zadaću, no za sada bez pretjeranog uspjeha.

Puno prašine je na proljeće podigla i svađa unutar stranaka vladajuće koalicije oko predviđene Rezolucije Bundestaga o Bosni i Hercegovini. Veteranu njemačke balkanske politike, socijaldemokratu Josipu Juratoviću, se nije svidjela činjenica da se u rezoluciji, iza koje najvećim dijelom stoji novi izaslanik vladajućih socijaldemokrata za zemlje zapadnog Balkana, Adis Ahmetović, pored srpske i hrvatske strane ne spominje i muslimanska kao uzrok katastrofalnog stanja u zemlji. 

Rezolucija je ipak prihvaćena bez promjena, ali i to je jedan od pokazatelja pojačane pažnje koju nova vlada i novi saziv Bundestaga posvećuju regiji zapadnog Balkana.

Kandidatski status za BiH

No zato je krajem godine, početkom novembra, njemačka diplomatija u sklopu Berlinskog procesa zabilježila prvi veliki uspjeh ovog formata. Ministrica vanjskih poslova najavila je na početku novog samita EU-zapadni Balkan u sklopu Berlinskog procesa, potpisivanje sporazuma zemalja zapadnog Balkana o međusobnom priznavanju ličnih dokumenata i diploma. 

– Nekima se ovo može učiniti kao sporedno tehničko pitanje, ali radi se o historijskim koracima – rekla je na jednoj od pripremnih ministarskih konferencija u Berlinu uoči samita ministrica Berbok.

Nekoliko sedmica kasnije kancelar Šolc je na samitu EU – zapadni Balkan u Tirani ponovio obećanje zemljama regije o članstvu u Evropskoj uniji. Iako je EU na kraju 2022. udaljenija od proširenja nego ikada posljednjih godina, politički motivirano davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, unijelo je novu dinamiku u ovu raspravu. U tom duhu je i Bosni i Hercegovini na EU-samitu početkom decembra dodijeljen kandidatski status.

Zapadni Balkan – rezervar radne snage

Njemačka, reći će neki posmatrač, zapadni Balkan ne ispušta iz vida i iz jednog drugog razloga: nedostatak radne snage je nakon kratkog pandemijskog zatišja ponovno postao noćna mora njemačke privrede. Vlada Olafa Šolca uvelike najavljuje reforme useljeničkog zakonodavstva koje bi zemlju učinilo atraktivnijom u globalnoj borbi za potencijalnu radnu snagu. Tu, među ostalim, pripada i brže priznavanje strukovnih diploma kao i sniženje kriterija o poznavanju njemačkog jezika. Zakoni bi mogli biti promijenjeni tokom 2023.

No za stanovnike zapadnog Balkana pravilo olakšanog ulaska u svrhu rada u Njemačkoj postoji još od početka 2016. i nedavno je produženo do kraja sljedeće godine. Tzv. Zapadnobalkanska regulativa stanovnicima šest zemalja zapadnog Balkana omogućava da samo na osnovu radnog ugovora steknu radnu i boravišnu dozvolu u Njemačkoj.

Na mnogobrojnim pripremnim konferencijama, koje su prethodile samitu u novembru, često se ukazivalo i na daljnje pokušaje Njemačke da u zemljama zapadnog Balkana ustali svoj tzv. dualni sistem obrazovanja za učenike u privredi. Proklamirani cilj je naravno povećanje kvalitete stručnosti radnika na lokalnom nivou.

No prema komentarima, pogotovo privrednika iz regije, koji su se mogli čuti na mnogobrojnim okupljanjima u Berlinu, Njemačka favoriziranjem dualnog sistema zapravo sebi osigurava stručnu radnu snagu u godinama koje dolaze. Jer sudeći po političkoj i privrednoj situaciji u regiji, izvjesno je da masovni egzodus koji traje već desetak godine, neće prestati. Tome će zasigurno dati doprinos i ukidanje viza za građane Kosova, politički potez za koji se pajviše posljednjih godina zalagala upravo Njemačka.