Tehnologija vas spašava od duboke dosade, ali to može biti i štetno

Prema novoj studiji, stalno ometanje društvenih medija moglo bi spriječiti naše umove da se smjeste u dublji, potpuniji osjećaj dosade. Što je štetno, s obzirom na to da potpuna dosada može biti plodna osnova za inovacije.

Ovaj “duboki” nivo dosade razlikuje se od početnog, površnog nivoa dosade koji doživljavamo dok čekamo na autobuskoj stanici ili čekamo da počne zanimljiva emisija na televiziji. Ipak, ovaj početni uron u monotoniju može nestati provjerom Snapchata, Twittera, Instagrama, TikToka ili Facebooka, što znači da nivoi dosade nikada ne prelaze u zonu kreativnosti.

– Duboka dosada može zvučati kao izrazito negativan koncept, ali u stvari može biti jako pozitivna ako se ljudima pruži šansa za neometano razmišljanje i razvoj – kaže Timothy Hill, sociolog sa Univerziteta Bath u Velikoj Britaniji.

– Moramo priznati da je pandemija bila tragično, destruktivno i iscrpljujuće iskustvo za hiljade manje sretnih ljudi, ali svi smo upoznati s pričama onih koji su u izolaciji pronašli nove hobije, karijere ili smjerove u životu – dodao je.

Hill i njegove kolege ispitali su živote 15 ljudi koji su ili dobili plaćeno slobodno vrijeme ili su zamoljeni da rade od kuće tokom pandemije koronavirusa. Dob, zanimanja i obrazovna pozadina varirali su između učesnika, od koji su svi bili iz Engleske ili Republike Irske.

Sa učesnicima su vođeni strukturirani intervjui u kojima su objasnili kako su proveli vrijeme tokom pandemije, kao i kakva su osjećanja doživjeli. Dok se dosada stalno iznova javljala, tome su se često suprotstavljali društveni mediji i takozvani doomscrolling.

Oni ljudi uključeni u studiju koji su iskusili dublju, duboku dosadu otkrili su da je izazvala osjećaj nemira i praznine. Međutim, došlo je i do ponovnog pokušaja da se popuni ta praznina pa je tako otkrivena ili obnovljena strast za stolarstvom, pečenjem, biciklizam i sl.

Istraživači žele naglasiti da mnogi ljudi nemaju luksuz da samo sjede i ne rade ništa duži vremenski period – i da društveni mediji mogu biti od vitalnog značaja za održavanje odnosa s porodicom i prijateljima. Međutim, kažu da je važno naglasiti kako društveni mediji utječu na naše razmišljanje.

– Problem koji smo uočili je da društveni mediji mogu ublažiti površnu dosadu, ali ta distrakcija oduzima vrijeme i energiju i može spriječiti ljude da napreduju u stanje duboke dosade, gdje bi mogli otkriti nove strasti – kaže Hill.

Ova ideja površne dosade i duboke dosade datira skoro 100 godina unazad iz serije predavanja njemačkog filozofa Martina Heideggera. Heidegger je sugerisao da je dosada izuzetno važan dio života i da ga treba kultivisati.

Zanimljivo je da smo u decenijama od tada osmislili sve više i više načina da izbegnemo dosadu. Naši umovi sada mogu biti ometeni danonoćno, zahvaljujući društvenim mrežama i svemu ostalom što nude pametni telefoni, tableti i računari. Nikada ne morate stati i gubiti se u mislima, ako to ne želite.

Druge studije su također sugerisale da su dosada i povezano lutanje slobodnog uma ključna osnova za kreativnost, zbog čega nam toliko dobrih ideja dolazi pod tušem.

– Ovo istraživanje nam je pomoglo da shvatimo kako kultura koja je uvijek uključena 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i uređaji koji obećavaju mnogobrojne informacije i zabavu možda popravljaju našu površnu dosadu, ali nas zapravo sprječavaju da pronađemo značajnije stvari. Oni koji se bave digitalnim detoksikacijama možda su na pravom putu – kaže Hill.

Faktor