Alaramantni podaci: Ovako se u BiH odražava negativan prirodni priraštaj (VIDEO)

Bosna i Hercegovina godinama bilježi negativan prirodni priraštaj. Zbog pada nataliteta radikalno se smanjuje i broj upisane djece u školama.

Sociolozi upozoravaju na to da posljedice ovog trenda mogu biti višestruke i pogubne za društvo. Najugroženije lokalne zajednice pokušavaju, u okviru svojih nadležnosti, spriječiti nestanak.

Mladi na ulicama Višegrada nisu tako česta pojava. Broj stanovnika u ovoj općini svake je godine manji za 200, kaže načelnik Slaviša Mišković.

Lokalna vlast je reagirala uvođenjem naknada za podsticaj nataliteta.

“Izdvajamo po 500 KM [250 eura] za svako rođeno dijete. Ako je treće i četvrto i tako dalje – po 700 maraka [350 eura]. Po 100 KM [50 eura] dajemo naknade do godinu starosti djeteta, ako roditelji ne rade ili imaju manja primanja od 500 KM [250 eura]”, kaže Mišković.

Upravo su takve naknade pomogle Enisi i Hajrudinu Kos da odgoje četvero djece. Zadovoljni su općinskim poticajima.

“Uvijek su zvali, Enisa dođi. Trebaš dobiti to, treba to. Nikad me nisu vratili s vrata, ni danas danile”, tvrdi Enisa Kos.

Djeca su u međuvremenu odrasla i krenula u školu, ali umjesto općinskih naknada nisu dobila stipendiju za školovanje. Roditelji kažu da će sami teško finansirati srednjoškolsko obrazovanje.

“Stipendija opet kad dobije se 100 KM [50 eura] mjesečno razlika je. Ja sam u penziji, imam 326 maraka [163 eura].”

Udio starije populacije je udvostručen

Pad nataliteta i loša ekonomska situacija u državi glavni su uzroci za drastično smanjenje broja učenika u bh.školama. Zbog njih su stotine učionica ostale potpuno prazne.

U srednjim školama u entitetu Federaciji BiH u 2010/11. školskoj godini bilo je upisano 32.878 učenika, dok je u 2014/15 taj broj smanjen na 22.145.

U entitetu Republika Srpska u 2010/11. školskoj godini upisano je 13.933 đaka, dok je četiri godine kasnije broj smanjen na 11.269.

Profesorica Nusreta Kepeš iz Zenice, radeći analizu za potrebe Crvenog križa, došla je, kaže, do alarmantnih podataka.

Udio starije populacije u BiH je udvostručen u odnosu na ranije godine. Više od 14 posto stanovništva BiH sada je starije od 65 godina.

“Došli smo do podatka da će udio stare populacije do 2025. godine se povećati skoro za 20 posto u odnosu na ranije godine”, objašnjava Kepeš.

To će neminovno dovesti i do viška nastavnog kadra u bh. obrazovanju, upozorava profesorica Kepeš.

Mladi moraju imati izvjesniju budućnost

Sociolog Jusuf Žiga kaže da je drastično smanjenje broja stanovništva pogubno za malo društvo, kao što je bosanskohercegovačko.

“Mi već i sada u najvećem dijelu ruralnog područja imamo zapravo već polupustarice. Vi imate sada tih takozvanih matičnih škola, nisu to one područne seoske škole do četiri razreda, nego matične škole u kojima je išlo po 500, po 700, po 800 djece, gdje sad imate petoro, šestero djece, ili nemate nikako.”

Žiga smatra da se problem pada nataliteta može riješiti samo pronatalitetnom politikom i osiguranjem poželjnog ambijenta za život mladih ljudi.

“To znači da mora taj mladi čovjek imati izvjesniju budućnost. Da kad završi fakultet, realno u nekom doglednom vremenu ima šanse da se zaposli, da od tog svog rada može živjeti.”

Tvrdi da je negativan prirodni priraštaj trenutno problem broj jedan za bh.društvo.

Ističe da se pad nataliteta ne može riješiti ad hoc kampanjama, nego da je potrebna dugoročna politika.