Protiv Dodika, Čovića i Izetbegovića podneseno 39 krivičnih prijava Tužilaštvu BiH

Protiv Milorada Dodika (SNSD), Dragana Čovića (HDZ BiH) i Bakira Izetbegovića (SDA), lidera vodećih političkih partija koje decenijama osvajaju najviše glasova na izborima, svaka u svom nacionalnom korpusu, podneseno je ukupno 39 krivičnih prijava Tužilaštvu BiH, piše Žurnal.

„Prema podacima Tužilaštva BiH o predmetima koji se odnose na određene nosioce političkih funkcija Izetbegović Bakir, evidentiran je kao prijavljena osoba u 8 predmeta; Čović Dragan, evidentiran je kao prijavljena osoba u 5 predmeta; Dodik Milorad, evidentiran je kao prijavljena osoba u 26 predmeta“, odgovoreno je Žurnalu iz Tužilaštva BiH.

Podnesene krivične prijave su imale minimalan učinak, s obzirom da državno tužilaštvo na osnovu njih nije otvorilo niti jednu istragu ni protiv Čovića ni protiv Izetbegovića. Državni tužioci procijenili su da tek dvije, od 26 krivičnih prijava podnesenih protiv Dodika, „zaslužuju“ da budu uzete u razmatranje i da se na osnovu njih otvore istrage.

„Dodik Milorad, evidentiran je kao prijavljena osoba u 26 predmeta, u dva predmeta otvorena je istraga“, naveli su iz državnog tužilaštva u odgovoru Žurnalu.

Nisu odgovorili koja su ta dva predmeta u kojima su otvorene istrage, a odranije se zna da je jedan od njih slučaj „Pavlović banka“, odnosno afera u vezi sa kupovinom Dodikove vile na Dedinju, u elitnom beogradskom naselju.

Dodikova vila u Beogradu

Žurnal je ranije objavio da je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o pokretanju istrage u ovom slučaju sredinom decembra 2015. godine, nakon što je prethodno izjavu u tužiocima dao (sada pokojni) Slobodan Pavlović, vlasnik bijeljinske “Pavlović banke”. Preko te banke Dodik je 14. maja 2007. godine prebacio 750 hiljada evra na račun Komercijalne banke u Beogradu, koja je i bila vlasnik vile na Dedinju. Dodik, koji je u vrijeme podizanja spornog kredita bio premijer RS, tvrdio je da se kod “Pavlović banke” zadužio kako bi platio vilu, da bi se naknadno ispostavilo da je kredit uzeo tek godinu kasnije, 27. juna 2008. godine, kada je kredit i odobren.

Od otvaranja istrage protiv Dodika u ovom slučaju prošlo je ravno sedam godina i za sve to vrijeme istraga se nije pomjerila sa mrtve tačke. Što ne čudi, jer je poznato da je Dodik, zajedno sa svojim najbližim političkim saveznikom Draganom Čovićem, Tužilaštvo BiH držao pod punom kontrolom, posebno od 2016. godine kada je na čelo državnog Tužilaštva došla Gordana Tadić. Ona je, u dogovoru sa bivšim predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) Milanom Tegeltijom, sve sporne predmete protiv njihovih političkih pokrovitelja „zamrzavala“ na neodređeno vrijeme.

Tadićeva je sa pozicije glavne tužiteljke BiH smijenjena 20. oktobra 2021. godine, a 11. aprila ove godine stavljena je na američku “crnu listu”, jer je, kako je pojašnjeno, “iskoristila poziciju glavne tužiteljke za promovisanje ličnih i porodičnih interesa, te navodno naplatila stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora”.

Tegeltija je zbog afere „Pokrivanje“ u oktobru 2020. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika VSTS-a, na kojem je bio od 2014. godine. U januaru ove godine Tegeltija, koji je posle odlaska iz VSTS-a postao savjetnik Milorada Dodika, završio je na američkoj „crnoj listi“, a sada kolaju priče da bi ga Dodik mogao imenovati za državnog ministra bezbjednosti! SAD su u januaru ove godine uvele i nove sankcije Dodiku, koji se na OFAC-ovoj „crnoj listi“ nalazi još od 2017. godine.

Gordanu Tadić na mjestu glavnog državnog tužioca naslijedio je Milanko Kajganić, ali se suštinski u radu državnog Tužilaštva malo šta promijenilo. Istrage protiv „krupnih riba“ se ne pokreću – niti na osnovu podnesenih krivičnih prijava, dok je otvaranju istraga po službenoj dužnosti u sferi science fictiona.

U mjestu tapka i istraga protiv Dodika u vezi sa aferom kupovine vile na Dedinju, tužilačke odluke nema ni na vidiku, a prema tvrdnjama iz Tužilaštva BiH, cijeli proces zakočila je Srbija.

„U predmetu koji se odnosi na kredit u Pavlović banci, upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć institucijama Republike Srbije. Još nismo zaprimili odgovor na zahtjev“, odgovoreno je Žurnalu iz Tužilaštva BiH. Kako stvari stoje, načekaće se da iz Srbije stigne odgovor.

Vratimo se na početak priče i podatka da je u Tužilaštvu BiH podneseno 26 krivičnih prijava protiv Dodika, osam protiv Izetbegovića i pet protiv Čovića.

„Većim dijelom ove prijave su podnošene od strane građana, nevladinih organizacija, političkih subjekata i slično. U manjem dijelu su u predmetima dostavljeni izvještaji od policijskih agencija i institucija“, rekli su Žurnalu iz Tužilaštva BiH, što je potpuno poražavajuća činjenica.

Dakle, građani, civilni sektor i nevladine organizacije mnogo su odgovorniji od policijsko-bezbjednosnih i pravosudnih institucija, koji bi trebalo (na kraju krajeva za to su i plaćeni) da procesuiraju one koji su umiješani u nezakonite radnje, organizovani kriminal, korupciju i trguju svojim političkim uticajem da bi ostvarili ličnu korist.

Dodik i Izetbegović prijavljivani su Tužilaštvu najviše zbog političkih odluka koje su donosili i, u principu, u tim slučajevima su direktno ili posredno prijavljivali jedan drugoga. Dodik je, između ostalog, prijavljen za negiranje genocida, rušenje ustavnog poretka, održavanje referenduma o Danu RS, dok je Izetbegović prijavljen radi „lažnog predstavljanja, podstrekavanja na lažno predstavljanje, kao i uzurpacije ustavnih ovlašćenja“ zbog podnošenja zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije pred međunarodnim sudom u Hagu.

Protiv Dodika je podnesena i krivična prijava zbog afere „Ikona“, te radi prijetnji i verbalnih napada na članove CIK-a, ali nije poznato, jer o tome iz Tužilaštva BiH ne govore, koliko se prijava dostavljenih tužilaštvu odnosi na njegovu umiješanost u organizovani kriminal i nanošenje direktne štete budžetima RS i BiH.

Što se tiče Izetbegovića, prema pisanju medija, Tužilaštvo BiH je još 2006. godine provjeravalo navode da su Nijaz Hastor i Nihad Imamović, vlasnici “ASA Prevent Holdinga”, kupovinom stana podmitili Bakira Izetbegovića i njegovog pokojnog oca Aliju, koji su im zauzvrat pomogli u uspostavi bescarinskih poslovnih zona u Visokom i Vogošći.

Dragan Čović slovi kao rekorder među političarim po broju sudskih procesa iz kojih je ranijih godina izlazio sa oslobađajućim presudama.

U predmetima protiv Dodika, Izetbegovića i Čovića, koji su sada evidentirani u Tužilaštvu BiH, do danas nisu donesene nikakve tužilačke odluke. Teško da će se to i desiti u skorije vrijeme. Potpuno je jasno da je pravosuđe u BiH, na svim nivoima, uključujući i državno Tužilaštvo, i dalje pod ogromnim uticajem političara i njihovih klijentalističkih mreža. Najbolje je to potvrdio slučaj smijenjene zamjenice glavnog tužioca Diane Kajmaković.

Većina „krupnih“ slučajeva organizovanog kriminala, po pravilu, uključuje i nekog od političara, koji opet direktno ili posredno utiču na rad tužilaštva i sudova. Tako se krug zatvara…