Hoće li doći do novog poskupljenja goriva u BiH ili će se zadržati postojeće cijene?

Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle za više od dva odsto u očekivanju pada isporuka iz Rusije i pada potražnje u Sjedinjenim Američkim Državama zbog najavljenog ledenog talasa.

Da li će kod nas biti novog poskupljenja ili ćemo se zadržati na postojećim cijenama?

Oni koji se godinama bave prometom nafte i naftnih derivata kažu da nikada nije bilo ovako teško dati predviđanja. Međutim, očekuju da bi cijene koje danas plaćamo trebalo da ostanu iste bar narednih sedam dana.

Direktor Krajinapetrola Milovan Bajić kaže – poznato je da Bosna i Hercegovine potpuna zavisi o uvozu goriva. Rafinerije od kojih se snabdijevamo cijene nafte su mijenjale i po dva puta dnevno.

“Ove godine se cijena mijenjala najčešće otkad ja radim. A radim 20 godina u ovoj oblasti. Preko 50 puta su bile nivelacije. Što na više, što na manje. Na početku godine dizel je bio 2,29. U jednom momentu 3,58 kao najviša cijena. Sada je 2,89”, naveo je Bajić.

I tu bi, smatra, trebalo da se zadrži bar narednih sedam dana, bez obzira na to što je početkom sedmice prognoziran rast od oko 10 pfeninga po litru, piše Raport.ba.

Davati prognoze u ovako neizvjesna vremena, vrlo je nezahvalno.

Samo jedna vijest je dovoljna da promijeni okolnosti na svjetskom tržištu, prenosi RTRS.

“Jedna vijest je da se u oktobru najavilo smanjenje proizvodnje. Druga je bila da najavljuju da će plaćanja Rusiji biti ograničena na 60 dolara po barelu. Ttakve stvari naprave haos na tržištima”, kaže Milan Grujić, ekonomista.

Posljednji radni dan ove sedmice barel je bio oko 82 dolara. Mala tržišta, a cijeli zapadni Balkan nosi taj epitet, na ovo samo mogu da klimnu glavom i plate.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da smo za otprilike istu količinu uvezenog goriva, u odnosu na 2020. godinu, platili čak tri puta veću sumu. Ipak, potrošnja ne opada.

“Ono što nije dobro je što se potrošnja analizira kao potrošnja stanovništva, mnogo više nego potrošnja privrede. Ja bih bio sretan da privreda troši višestruko više nego stanovništvo, ne samo ovog energenta, nego energenata uopšte”, naveo je Bajić.