Otišlo pola miliona ljudi iz BiH: Radnu snagu moramo uvoziti

Među događajima koji su kontinuitet proteklih desetak godina sigurno je iseljavanje iz BiH. Kad god mislimo da više nema ko otići, statistika nas neumoljivo vrati u stvarnost, piše Večernji.ba.

U proteklih deset godina iz ove zemlje otišlo je oko pola miliona ljudi. Iako se očekivalo da će se odlasci smanjiti zbog pandemije, pa zatim i rata u Ukrajini, koji je Njemačku itekako destabilizirao, kao i cijelu Evropu, to se nije dogodilo. BiH napuštaju svi koji mogu. Koliko je riječ o trendu, a koliko o stvarnoj potrebi.

Život vani

Prema riječima analitičara, ima i jednoga i drugoga. Mnogi se žele okušati u “obećanoj zemlji”, a privlačne su i Irska, Švicarska, Amerika… Stranci traže stručnu radnu snagu i najradije bi “usisali” sve, od medicinskih radnika, njegovatelja do građevinskih radnika svih vrsta.

Kada pričamo s onima koji su ovu zemlju zamijenili Zapadom, čujemo razne priče, ali jedno je nedvojbeno – nigdje se ne živi kao ovdje. Pritom se misli na ispijanje kava, druženja nakon posla, sportsku rekreaciju i slično. Vani je toga mnogo manje, posebno ako ste se našli u sredini u kojoj nema mnogo žitelja s Balkana. Iako oni koji su odlučili otići i zaraditi nešto tvrde da im to i odgovara. 

Uz osnovni posao, pronađu i dodatni te tako uspiju osigurati da im ostane nešto novca sa strane, pa da se pošalje rodbini i prijateljima u domovinu. Naravno, nije više lako ni slati iznose kolike su prije slali iz dijaspore jer je cijena iznajmljivanja stana u Njemačkoj u samo godini dana porasla od 5 do 10 posto. Naravno, inflacija je dovela do rasta cijena prehrambenih proizvoda, tako da je i ta stavka skuplja nego ranije. A tek režije. Sagovornici ističu kako je manji problem poskupljenje od straha da bi mogli potpuno ostati bez grijanja, a to je onda katastrofa svjetskih razmjera. 

Međutim, Njemačka je tvrd orah, bori se protiv svih vrsta krize i neumorno “usisava” radnike, među ostalima, i iz BiH. Čovjek koji kritički progovara o tome je historičar i politolog dr. sc. Tado Jurić. 

– Mladi čovjek se neće vratiti nakon što provede nekoliko godina u Njemačkoj, nauči jezik, djeca mu krenu u školu- njegove su riječi. Također, on progovara i o jednom drugom fenomenu, a to je doseljavanje stranaca na ove prostore.

Velike migracije

– Međunarodne migracije ne događaju se slučajno i nisu interesno neutralne, nego se proizvode i nisu slučajan društveni fenomen. Velika pokretanja stanovništva prema Evropi i dalje su realna opasnost i to će tako ostati cijelo dvadeset i prvo stoljeće. Naime, danas se demografskom politikom osvajaju prostori. Izbjegavaju se ratovi, ali se stanovništvom kontroliraju pojedini prostori. Kroz migracije se osvaja prostor novim načinima, a zamjene teritorija i stanovništva nisu nepoznate u ljudskoj historiji. Štaviše, UN ih smatra jednim od triju prihvatljivih načina za rješavanje sukoba, ali i kao rješenje za pitanje depopulacije (UN, 2000.) – istakao je.

Tokom ove godine protezala se i priča o dolasku radnika iz Nepala u Konjic. Zbog nedostatka kadra jedan privatnik ih je uvezao 12, a u BiH su i 22 radnika iz Bangladeša. Naravno, tržište je otvoreno, radnici koji znaju raditi uvijek su dobrodošli, međutim, teško je vjerovati da u BiH nema mladih koji bi naučili raditi i okušali se u građevinskom ili nekom drugom poslu.

Ali, onda dolazimo do druge strane medalje, a to je cijena radne snage. Logično je da neće neko iz Njemačke, Švicarske ili Irske, gdje se mi iseljavamo, doći u BiH, nego će doći radnici iz siromašnih zemalja koji su jeftina radna snaga. Problem poslodavaca i dalje je taj što ih dobar dio, čast iznimkama, želi “besplatno” prisiliti ljude da rade, a to se tokom godina pokazalo lošim jer se upravo zbog takvog razmišljanja i iseljava. 

S druge pak strane, nije lako ni poslodavcima s obzirom na namete koje moraju plaćati državi. Sve je to sistem spojenih posuda koji jednom mora profunkcionirati da se iseljavanje zaustavi i da, umjesto o odlascima iz BiH, čitamo i pišemo o dolascima onih koji su u proteklom desetljeću zamijenili ove prostore stranima.