Uvozimo sve i svašta, od vode do perja i čačkalica

U razdoblju od januara do oktobra 2022. godine izvoz iz BiH iznosio je 15 milijardi i 47 miliona KM, što je za 31,5 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 23 milijarde i 701 milion KM, što je za 36,7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 63,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 8 milijardi i 654 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 2 milijarde i 771 milion KM, što je za 48,4 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 904 miliona KM, što je za 29,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 95,4 posto. Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 11 milijardi i 109 miliona KM, što je za 31,7 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 440 miliona KM, što je za 30 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 82,7 posto. Alarm za uzbunu BiH uvozi doslovno sve i svašta, pa i ono čega posjedujemo u izobilju. Frapantni su podaci o količinama flaširane vode koju BiH uvozi. Iz godine u godinu sve više. A izrazito je bogata prirodnim resursima. Ne može se baš mnogo zemalja pohvaliti pitkom vodom iz česme. Šokantna je činjenica da povećavamo uvoz čak i drvnih sortimenata, sirova drva, ali i finalnih proizvoda. Nevjerovatna je informacija da je u BiH uvezeno sirovog, neobrađenog drva, dakle i trupaca, više od 206 miliona kilograma, odnosno u vrijednosti od 78 mil. KM. Više od polovine izvezenog drva iz BiH otišlo je u Kinu, u novcu oko 15 miliona KM. Iako se smatra da je BiH prva po šumskom bogatstvu na Balkanu, ovi podaci alarm su za uzbunu jer otvaraju mnoga pitanja, piše Večernji List.

Uz trupce, uvozimo i čačkalice, pa se mnogi pitaju zar barem takav finalni proizvod ne možemo proizvesti od domaće sirovine. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH pokazuju da smo ove godine uvezli na milione čačkalica, u ukupnom iznosu pod zajedničkim tarifnim brojem 4419, koji se odnosi na kuhinjske proizvode od drva. Najviše čačkalica, čak polovinu ukupnog iznosa, naručili smo iz daleke Kine, a država ima upola slabiji ukupni izvoz od ukupnog uvoza ove skupine drvnih proizvoda. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH za prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da su satovi, papir, kašike i vilice, razni proizvodi od kože samo neke od stvari koje BiH uvozi s Filipina, iz Azerbajdžana, Bangladeša…

BiH je ove godine u Bangladeš izvozila drvo i proizvode od drva, i to 15.465 kg, čija je vrijednost iznosila 21.777 KM. Iz istog tog Bangladeša uvezli smo robe u vrijednosti od 5,551.113 KM, i to odjeće i pribora za odjeću te farmaceutskih proizvoda. U Azerbajdžan smo izvezli robe u vrijednosti od 862.641 KM, a uvezli 4,070.204 KM, od čega najviše mineralnih goriva i ulja. Izvoz na Filipine iznosio je 12,188.649 KM, dok je uvoz iz ove zemlje značajno manji i iznosio je 342.126 KM, od čega najveći dio otpada na satove.

BiH značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu ima s Egiptom. Izvoz u ovu zemlju ove godine iznosi 22,692.742 KM, a najviše smo izvezli oružja. S druge strane, uvezli smo robe u vrijednosti od 24,919.813 KM, od čega je najviše mineralnih goriva i ulja.

NAJVIŠE IZ KINE

Zanimljivo je da smo ove godine uvezli 28,019.739 KM vune, životinjske dlake i prediva, dok smo tih proizvoda izvezli u vrijednosti od 1,321.635 KM. Perja i paperja, prepariranog i proizvoda izrađenih od njih uvezli smo za 5,317.157 KM, najviše iz Kine, a izvezli za 180.341 KM.