Prosjačenje u BiH uzima maha: Sve je više djece koja na ulici mole za marku

Za razliku od većine zemalja Evropske unije gdje je prosjačenju došao kraj, na ulicama BiH svakodnevno možemo vidjeti djecu i odrasle koji prose. Problem prosjačenja u našoj zemlji traje godinama. Nažalost, prosjačenje u BiH poprima alarmantne razmjere, a ne treba zaboraviti da je uvijek usko povezano sa trgovinom ljudima, posebno djecom. 

Pokušali smo razgovarati sa djecom

Ekipa Raport obišla je sarajevske ulice. Primjetan je veliki broj odraslih koji mole građane za pomoć. Gotovo niko od onih koji prose nisu javno za naš portal htjeli govoriti. 

Jedna starija žena kazala nam je da skoro cijeli dan bude na ulici kako bi skupila za hranu. 

Zamolila nas je da njen identitet ne otkrivamo. 

“Živim sama, Allaha mi. Ostajem cijeli dan na ulici, samo da skupim za hranu. Ne prosim ja dugo. Možda nekih godinu. Ranije sam radila kod žena, čistila sam im. Sada me Boga mi bole leđa i noge. Nemam snage više”, kazala nam je žena koju smo sreli kod Ekonomskog fakulteta. 

Kod Sarajevo City Centra u poslijepodnevnim satima sreli smo djevojčicu koja je u majici kratkih rukava sjedila na cesti. Zbog zaštite maloljetnika, nismo je fotografirali. Primijetili smo kako samo nekoliko metar iza nje je udaljen bijeli kombi u kojem sjedi stariji muškarac duže kose i brade. Kada smo se približili djevojčici i počeli s njom razgovarati, odmah nam se približio i pitao da li imamo neki problem i šta želimo. 

U sarajevskom naselju Pofalići sreli smo jako mladu ženu sa djetetom u naručju. Sjedili su ispred supermarketa “Bingo”. Samo nekoliko metar iznad stajao je muškarac sa crvenim dječijim kolicima. 

Djevojka nije bila raspoložena za razgovor, samo je zatražila jednu marku. 

Šta kaže zakon?

U Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS kazali su nam da se prisiljavanje djece na prosjačenje smatra krivičnim djelom trgovine ljudima.

“Normirano je Krivičnim zakonom BiH i entitetskim Krivičnim zakonima”, naveli su u odgovoru za Raport.

Pojasnili su nam da JU Kantonalni centar za socijalni rad nema nadležnosti kad je riječ o prosjačenju odraslih osoba. Samim tim, ne raspolažu podacima o broju punoljetnih osoba zatečenih u prosjačenju.

“Naša nadležnost odnosi samo na djecu zatečenu u prosjačenju. I to u dijelu koji se odnosi na njihovo evidentiranje, prijavu nadležnim organima i poduzimanje mjera iz oblasti socijalne i porodično pravne zaštite. Provodi ga formirani Mobilni tim u okviru Centra.

Precizni podaci

Po tom osnovu Mobilni tim je u periodu januar-decembar 2021. godine evidentirao ukupno 322 djece u ponovljenom kontaktu sa prosjačenjem. Potom, 30 djece nije identificirano zbog nemogućnosti kontakta s njima, a 30 djece je evidentirano kao potencijalne žrtve trgovine ljudima”, kazali su nam iz Ministarstva.

Dodali su kako su dobili usmene podatke od strane Mobilnog tima. Prema tim podacima u periodu januar – septembar 2022. godine radom na terenu evidentirano je ukupno 134 djece u prosjačenju, od kojih je 19 bilo u ponovljenom kontaktu sa prosjačenjem, 8 ih je neidentifikovano zbog nemogućnosti kontakta s njima, 14 djece je evidentirano kao potencijalne žrtve trgovine ljudima.

“Iz svega navedenog može se izvući zaključak da je primjetan pad broja djece koja se zatiču u ponovljenom kontaktu sa prosjačenjem. Kao i broj djece evidentirane kao potencijalne žrtve trgovine ljudima.

Ministarstvo za rad socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, 2018. godine je sačinilo i potpisalo Protokol o saradnji i postupanju u slučajevima protupravnog ponašanja na štetu djece u KS. Svrha Protokola o saradnji i postupanju u slučajevima protupravnog ponašanja na štetu djece u KS je saradnja u svim aspektima zaštite žrtava protivpravnog ponašanja na štetu djece. Uz puno poštivanje njihovih Ijudskih prava, s ciljem obezbjeđenja fizičke, psihološke, zdravstvene, socijalne i dječije zaštite i olakšavanja njihove integracije u novo društvo, odnosno reintegracije.

Aktivan rad timova

U aprilu 2020. godine, donesena je Odluka o osnivanju Koordinacionog tima za borbu protiv trgovine ljudima KS koji je zasnovan na principu reprezentativnosti svih institucija u KS koji u svojoj nadležnosti, ovlaštenjima i djelatnostima imaju poduzimanje aktivnosti koje su u direktnoj ili indirektnoj vezi s borbom protiv trgovine ljudima”, naveli su u odgovoru za Raport.

Pojasnili su da Koordinacioni tim kao jedan u nizu utvrđenih zadataka u doprinosu suzbijanja trgovine ljudima ima i razvijanje i provođenje aktivnosti za zaštitu i podršku ranjivim grupama poput djece koja rade i/ili borave na ulici, žrtava nasilja, izbjeglih i raseljenih manjinskih grupa.

“Na ovaj način kroz učešće u raznim tijelima, timovima, potpisivanjem sporazuma i poduzimanjem mjera i radnji u okviru svoje nadležnosti Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo aktivno učestvuje i nastavlja podržavati i ulagati napore u cilju adekvatnije zaštite djece u KS, kroz unapređivanje mjera iz oblasti socijalne i porodično pravne zaštite”, zaključili su u odgovoru za naš portal. 

Ove podatke su nam potvrdili i iz Kantonalnog centra za socijalni rad. Pojasnili su nam da članovi mobilnog tima na terenu rade svaki dan u periodu od 8 do 16 sati. 

Prosjačenje u BiH: Kakve su kazne?

“Članovi Mobilnog tima za prevenciju prosjačenja tokom cijele godine rade na suzbijanju prosjačenja djece na ulicama KS. U periodu maj-septembar 2022.godine članovi Mobilnog tima su sa pripadnicima MUP-a imali pojačane aktivnosti na suzbijanju prosjačenja na području Kantona Sarajevo. U tom intervalu su na nivou Policijskih uprava timski djelovali (tim je činio predstavnik Policijske uprave i Centra). Time se značajno utjecalo na smanjenje broja djece koja su zaticanja u prosjačenju u vrijeme turističke sezone na području KS. Djecu u prosjačenju identificira policija u saradnji s Mobilnim timom.

Članovi Mobilnog tima za prevenciju prosjačenja su u toku 2022.godine imali su samoprijavljivanje
(sama djeca u prosjačenju su prijavljivala da su na isto prisiljena). Kao i prijavljivanje sumnje od
strane građana i škole da su djeca prisiljena na prosjačenje”, naveli su u odgovoru za Raport.

Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, novčanom kaznom od 400 do 1.200 KM će se kazniti za prekršaj osoba koja drugog navodi na prosjačenje, a novčanom kaznom od 500 do 1.500 onaj ko “organizuje prosjačenje ili ko navodi na prosjačenje maloljetno lice ili duševno bolesno lice ili lice zaostalog duševnog razvoja”.

Bitno je da napomenemo da ovo nije samo problem u KS već da je prosjačenje u BiH generalno veliki problem cijele države.

Raport