BiH postaje vanjska granica šengenske zone: Koji su benefiti za naše državljane

Bosna i Hercegovina od 1. januara će postati vanjska granica šengenske zone Evropske unije nakon što Hrvatska i zvanično postane dio Šengena.

To znači da velike gužve na granici Hrvatske i Slovenije (ili Hrvatske i Mađarske) koje su tradicionalno nastajale u vrijeme praznika ili ljetnih odmora odlaze u prošlost.

“Bit će zanimljivo putnicima koji će već za blagdane dolaziti u Hrvatsku, odnosno ići će dalje prema istoku. Ovdje na Bregani još će biti granična kontrola, a kad se budu vraćali, više te kontrole neće biti”, izjavio je za HRT Milan Kreš, voditelj smjene na GP Bregana.

Dakle, od 1. januara više neće biti graničnih policajaca u kućicama na hrvatsko-slovenačkoj granici.

“Kad dođu do mjesta gdje se sada obavlja granična kontrola, policajca neće biti u kućici. Kućice u prvom momentu ostaju, rampe će biti dignute i moći će se slobodno prolaziti”, dodao je.

Kontrole se od 1. januara pomjeraju na granice Hrvatske sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom.

Policijski savjetnik direktora Granične policije BiH Svevlad Hoffmann za Klix.ba je kazao da državljani BiH neće biti izloženi nekim posebnim i dodatnim graničnim provjerama prilikom ulaska u Hrvatsku od prvog dana 2023. godine.

“Šta više, naši državljani koji će počevši od 01.01.2023. godine tranzitirati kroz Hrvatsku prema ostatku EU, ali i četiri zemlje koje nisu u EU ali su dio shengenskog prostora (Norveška, Švicarska, Lihtenšajn i Island) od ulaska nama susjedne zemlje u Šengen imat će i sami putne benefite”, izjavio je.

Tako, naprimjer, naši državljani kada pređu u Hrvatsku do svoje konačne destinacije u bilo kojoj zemlji EU (izuzev Rumunije i Bugarske) putovat će neometano i bez zadržavanja u cilju obavljanja graničnih provjera zemalja EU kroz koje putuju, kao što je to danas slučaj.

“Uštedit će se vrijeme, samim tim i novac, a što je nekad i najvažnije živci koje gubimo u kolonama čekajući prolazak na graničnim prelazima. Treba istaknuti da hrvatski zračni prostor u režim Šengena pristupa 26.3.2023. godine što znači da će hrvatske zračne Luke do tog datuma u smislu graničnih provjera funkcionirati kao i danas. Ali strožije granične kontrole na granicama Šengena mogu vrlo lako postati realnost za naše državljane ukoliko ne oslabi pritisak ilegalnih migracija iz BiH prema šengenskim vanjskim granicama. Dakle, ovdje sve ovisi o nama”, izjavio je Hoffmann.

I hrvatski graničari poručuju da neće biti značajnijih promjena jer Hrvatska već kao članica Evropske unije provodi sistemske granične kontrole nad državljanima trećih zemalja.

Eventualne promjene trebalo bi donijeti uvođenje dva nova sistema sredinom i krajem 2023. godine.

To su Entry exit sistem i ETIAS, dva sistema koja će omogućiti obavljanje graničnih procedura na ubrzan način u cilju uzimanja biometrijskih podataka za državljane trećih zemalja i prethodne najave putovanja što se odnosi na državljane trećih zemalja (u koje spada i Bosna i Hercegovina.

Od posjetilaca izvan EU će se zahtijevati da se prijave i plate 7 eura za ukidanje viza prije ulaska u zemlju u šengenskoj zoni.

Novi EES EU će registrovati dodatne informacije o putnicima koji nisu iz EU u blok. Osim podataka o pasošu, automatske barijere na granicama će uzimati i pohranjivati ​​biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i slike lica.

Pečati u pasošu će biti uklonjeni. Umjesto toga, sistem će sam automatski registrovati kada neko uđe ili izađe iz zemlje EU. Tako će biti lakše označiti nekoga ko je prekoračio svoje vrijeme u EU .

Evropska unija planira i jedan širi ETIAS koji će stupiti na snagu u novembru 2023 godine. On će zahtijevati od državljana koji nisu članice EU da plate sedam eura po osobi za posjetu većini evropskih zemalja.

Viza dozvoljava građanima koji nisu iz EU da ostanu u EU i šengenskoj zoni 90 dana. Nakon što je putniku odobrena viza, ne mora se ponovo prijaviti tri godine.

Državljani izvan EU koji imaju službeni boravak u zemlji EU mogu biti izuzeti od EES-a i ETIAS-a.

Klix.ba