Izborni zakon konačno na tapetu

Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakonodavstva uskoro bi mogla početi s radom, jer će Savjet ministara BiH na sljedećoj sjednici u nju konačno imenovati svoja tri predstavnika.

Inače, odluka o formiranju interresorne radne grupe koja treba da usaglasi i parlamentu BiH predloži izmjene Izbornog zakona, donesena je u martu ove godine, ali radna grupa još nije formirana, iako je prvobitno bio plan da do sljedećih lokalnih izbora bude izmijenjen Izborni zakon BiH.

U petak niko zvanično nije želio govoriti o rokovima, odnosno o tome da li je moguće da do sljedećih lokalnih izbora koji se održavaju u oktobru 2016. godine bude postignut dogovor.

“Očekivati je da bude problema, ali je stav svih političkih faktora da je izmjena Izbornog zakona potrebna. Sigurno je da će se javiti problemi, a najkrupnija pitanja kod izmjene Izbornog zakona su presuda Ustavnog suda u vezi s Mostarom i presuda Suda u Strazburu po pitanju ‘Sejdić i Finci’ i na tome će biti tražen kompromis svih”, rekao je Halid Genjac, član interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva ispred Doma naroda parlamenta BiH.

Sastav i biranje glasačkih odbora, izbor delegata u Domu naroda parlamenta FBiH, nezavisne kandidature za pojedinačne funkcije, nemogućnost raspisivanja vanrednih izbora, otvorene ili zatvorne izborne liste, eventualno spajanje lokalnih i opštih izbora itd., samo su dio onoga što će se naći pred interresornom radnom grupom za izmjenu izbornog zakonodavstva.

“Preduslov za bilo kakav pomak je politički dogovor i bez njega interresorna radna grupa ništa neće napraviti. Ukoliko bi startali u septembru s radom, imaju dobar polazni materijal, jer je prethodna radna grupa mnogo toga uradila, riješila i usaglasila. Možemo reći da je 50 odsto posla već završeno, a i bitnije se nisu mijenjale političke pozicije u vezi sa izmjenama. Još ima krupnih političkih pitanja u okviru tog zakona koja zahtijevaju dogovor i kompromis”, rekao je Dragutin Rodić, delegat u parlamnetu BiH i član radne grupe za izmjenu izbornog zakona iz ranijeg perioda.

Genjac kaže da je ranija radna grupa usaglasila više od 30 rješenja, što tehničkih, što političkih, i da se nada da na tim rješenjima neće biti većih problema i da će ona biti prihvaćena od svih učesnika u razgovoru.

Priča o izmjeni prekomplikovanog i gotovo nesprovodivog Izbornog zakona BiH, koji je imao čak 19 izmjena i dopuna, traje nekoliko godina i svi politički lideri, bez obzira iz kojeg naroda dolazili, govorili su o neophodnosti reforme u toj oblasti.

Nekoliko puta je i pokušano da se riješi to pitanje kroz radne grupe, ali na kraju se odustajalo, što zbog nemogućnosti dogovora što zbog ulaska u izbornu godinu u kojoj nije preporučljivo “dirati” bilo šta u izbornom zakonodavstvu.

Nezavisne