Stvaranjem novih radnih mjesta spriječiti depopulaciju u tim područjima

Otvaranje novih radnih mjesta koja bi osigurala primjereni dohodak u ruralnim područjima, osnivanje ministarstva ekologije, prostornoga planiranja i ruralizma, te naglasak na potrebe mladih, neka su od rješenja koje su predložena na Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji „Kako zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora BiH? – uzroci, posljedice i rješenja”.

“Depopulacija bi se najbolje mogla zaustaviti stvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, tj. otvaranjem obrta, malih i srednjih poduzeća, čime bi se smanjio pritisak na urbana područja”, kazao je ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Marko Ivanković.

Jedinice lokalne uprave, gradovi, općine i županije, na lokalnoj razini mogu svojim djelovanjem, kao i u suradnji s višim razinama vlasti, pomoći stvaranju boljeg poslovnog okruženja što je osnovni preduvjet za spas sela, kazao je Ivanković, te je dodao kako su dobar primjer takvog djelovanja gradske uprave Ljubuškog i Mostara.

Kako bi se zaustavilo raseljavanje s ruralnih područja, istaknu je, potrebna je široka strategija svih razina vlasti.

Ivanković je, također, predložio reorganizaciju nekog od ministarstva koje bi preuzelo brigu u selu i koje bi uspostavilo dugoročnu viziju za ruralna područja kroz konkretan politički okvir.

Na konferenciji, održanoj u organizaciji Odjela za biotehničke i prirodne znanosti Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH, sudjelovali su stručnjaci iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, a o iskustvom Republike Hrvatske govorio je Ivo Grgić s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

“Hrvatska je prošla ono što su prošle mnoge zemlje zapadne Europe i mi danas imamo dvije stvar: jedna je da imamo migracije iz Republike Hrvatske i drugo, ono što nas posebno zabrinjava, da imamo prostore koji su totalno ispražnjeni, demografski uništeni”, kazao je profesor Grgić.

On je kao primjer naveo prostor Banovine, koja je pogođena razornim potresom 2021. godine i koja je između dva popisa izgubila 30 posto stanovništa.

“Jedna grupa znanstvenika bila je zadužena da sačini program revitalizacije tog prostora ali je program obustavljen ne bi li se išlo na drugi pristup rješavanja tog problema, a to je da RH koristi fondove EU, što u konačnici nije dalo rezultate”, kazao je Grgić.

Po njegovim riječima, rješenja ovakvih problema uvijek postoje, ona su jednostavna, ali su često bolna i zahtijevaju politički koncenzus.

Što se pak tiče Republike Srbije, koja je prepoznala problem depopulacije ruralnih područja, skrb za ruralni razvoj preuzelo je Ministarstvo za brigu o selu.

Redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Jan Kišgeci kazao je kako to ministarstvo ima dobre projekte, a poseban se naglasak stavlja na mlade kako bi ih se potaknulo na ostanak u ruralnim područjima.

Tako Ministarstvo za brigu o selu daje mladim bračnim parovima bespovratna sredstva za kupovinu kuća ili kupnju minibuseva za prijevoz stanovništva iz sela u selo ili grad, odnosno za prijevoz učenika.

Sudionici konferencije složili su se da će ruralna depopulacija u kombinaciji sa starenjem stanovništva zahtijevati ambiciozna ulaganja kako bi se zadržali mladi, otvorila radna mjesta i ruralna područja učinila živima.