Obnova trebevićkog opservatorija značila bi revitalizaciju astronomije u BiH

Bosna i Hercegovina je jedina zamlja u Evropi koja nema astronomiju kao institucionaliziranu nauku, niti ima svoj opservatorij. Nakon što je prihvaćena dugogodišnja incijativa jednog od vodećih astronoma u BiH i člana udruženja “Orion“ iz Sarajeva Dine Đipe, u realizaciji Grada Sarajeva, to bi se moglo promijeniti.

Naime, prije posljednjeg rata u BiH na planini Trebević iznad Sarajeva, tačnije na lokaciji Čolina kapa gdje su prvobitno austro-ugarske vlasti zbog izuzetne strateške lokacije podigli vojno utvrđenje Bistrik kulu, postojao je astronomski opservatorij, koji je u to vrijeme bio vodeća institucija tog tipa na području jugoistočne Evrope.

Opservatorij je uništen devedesetih godina borbenim dejstvima, pogotovo jer se na tom području nalazila linija razgraničenja. Nakon rata područje je deminirano, a odmah se javila ideja i incijativa da se obnovi i opservatorij a samim tim i astronomija kao nauka u Bosni i Hercegovini.

Đipa naglašava da je opservatorij na Trebeviću svojedobno objavio 16 knjiga iz oblasti astronomije, a velike zasluge odnosi bivši direktor opservatorija Muhamed Muminović, kojem su danas mnogi zahvalni jer ih je uveo u ovu nauku.

Kako je kazao u izjavi za Fenu, inicijativa za obnovu opservatorija na razumijevanje je čekala više od 25 godina, kao i dolazak Benjamine Karić na poziciju gradonačelnice Sarajeva koja je zajedno sa Gradskom upravom odmah prihvatila inicijativu.

– Ovo je jedan od najprogresivnijih projekata koje Grad Sarajevo u ovom trenutku realizira. Tu se ne radi samo o obnovi građevina, već o obnovi jedne od najstarijih nauka koja je u BiH prije rata bila itekako zastupljena. Želimo obnoviti nauku, kadrove i da u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu osnujemo katedru za astronomiju i astrofiziku, a gdje će se obrazovati kadrovi za rukovanje skupocjenom opremom koja će se koristiti u opservatoriju – kazao je Đipa.

Pored navedenog, projekt ima turistički potencijal jer se opservatorij nalazi u zaštićenoj zoni Trebevića, gdje bi turisti pored sadržaja koje bi nudio obnovljeni opservatorij, mogli nastaviti da uživaju u netaknutoj prirodi, prelijepom pogledu na Sarajevo i čistom zraku.

– Projekat radno nazivamo “astronomski centar Trebević”, mjesto popularizacije nauke i naučno-istraživačkog rada. Astronomi iz BiH koji rade i žive u inostranstvu žele pomoći projekat, a neki su spremni da se vrate u domovinu i rade u opservatoriju. Potrebna nam je jaka politička volja i projektni menadžment – podvukao je Đipa.

Vijećnik Gradskog vijeća Sarajevo Adi Škaljić inicirao je izradu studije izvodivosti obnove opservatorija na Trebeviću. Inicijativu su jednoglasno usvojili Gradsko vijeće i Gradska uprava. Kako je kazao, problem predstavljaju imovinsko-pravni odnosi, nadležnosti i vlasništvo se miješaju između dvije općine i Zavoda za izgradnju KS.

– Birokratsku proces je odužio čitav projekt zbog čega studija izvodivosti još uvijek nije urađena. Međutim, cjelokupan proces zaista ide u dobrom smjeru. Općina Centar je donijela rješenje kojim se nalaže zemljišno-knjižnom uredu KS da pravo raspolaganja nad zemljištem prebaci na Zavod za izgradnju, a to je samo jedan od koraka ka konačnom cilju ove Gradske uprave – objašnjava Škaljić.

On se nada da bi u najboljem slučaju već naredne godine mogli početi radovi na obnovi opservatorija.

– Najvažnije je da imamo partnere projekta u cijelom svijetu. Oni to ne žele zbog ličnih aspiracija, već što zaista žele da nakon dugo vremena astronomija zaživi u BiH. Važno je da Grad Sarajevo, UNSA i Fakultet prirodnih nauka postignu dogovor na osnovu kojeg bi se u konačnici otvorila katedra za astrofiziku i astronomiju, jer bez tog naučnog dijela, obnova opservatorija ne bi imala smisla. Opservatorij primarno treba da bude na usluzi građanima, naučnicima i studentima koji će ovdje moći da se obrazuju – dodao je Škaljić.