Urađena nova strategija: Korupcija i dalje veoma isplativa, šta učiniti da se to promijeni

U Bosni i Hercegovini je, i pored dosad poduzetih mjera, vjerovatnoća otkrivanja i kažnjavanja korupcije veoma niska, što ovu nezakonitu djelatnost i dalje čini veoma isplativom. Veoma je malo izrečenih presuda za koruptivna djela visoke korupcije.

Ovo je dio iz nacrta nove strategije za borbu protiv korupcije koja obuhvata period 2022-2024. godina, a koji je sačinila Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.

Uz nacrt strategije urađen je i akcioni plan za njeno provođenje. Akcioni plan, između ostalog, predviđa uvođenje obaveze prijavljivanja imovine za bliske srodnike i povezana lica, osiguranje dostupnosti podataka iz izjava o imovinskom stanju zvaničnika, uspostavljanje elektronske baze podataka primljenih poklona, kao i iniciranje usvajanja zakona o lobiranju.

Akcioni plan također traži da bude osigurana transparentnost imovinskih kartona nosioca pravosudnih funkcija, da budu uvedeni mehanizmi nadzora nad procesom dodjele branioca po službenoj dužnosti, javno objavljene sve presude u BiH, ali i da budu dopunjeni i izmijenjeni zakoni koji regulišu finansiranje političkih stranaka…

U samoj strategiji je istaknuto da cilj antikorupcijskih mjera treba biti smanjenje koristi na koju učesnici korupcije računaju, a uvećanje vjerovatnoće da će biti otkriveni i kažnjeni, za šta je potrebno staviti naglasak na sankcije uz oduzimanje imovine i drugih vrsta stečenih koristi.

U strategiji piše i da su rezultati borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini nezadovoljavajući jer tijela za sprečavanje korupcije nisu bila profesionalnog karaktera niti su imala formalno-pravnu i realnu nezavisnost. To je potrebno promijeniti.

Strategija citira i dio izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu u kojem se navodi da ni nosioci pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu preduzeli mjere u borbi protiv pojavnih oblika korupcije uopće i aktivno su opstruirali napredak, te da je uočeno selektivno i netransparentno postupanje pravosuđa u slučajevima korupcije za koje vlada veliki interes javnosti, uz pritiske i zastrašivanja, što predstavlja veliki izvor zabrinutosti.

Strategija polazi od toga da će prioriteti, prevashodno, biti usmjereni na borbu protiv korupcije u javnom sektoru.

– To uključuje, između ostalog, jačanje institucija javnog sektora koje se trebaju boriti protiv korupcije, te izraditi ili mijenjati zakonske i podzakonske propise, kako bi se smanjio broj prilika da do korupcije uopće dođe, odnosno, omogućiti njezino lakše otkrivanje i procesuiranje, kao i provedbu preventivnih aktivnosti – piše u nacrtu strategije.

Navodi se da je neophodno uskladiti antikorupcijske politike na svim nivoima vlasti u našoj državi.

Upozorava se da koruptivno ponašanje motivira i to što, usljed slabosti i nedovoljne konkurentnosti privrede, poslovi koji se zaključuju s tijelima vlasti imaju veliki značaj za finansijsko poslovanje i održivost mnogih dijelova privatnog sektora.

– Smanjenje regulatorne ili distributivne uloge javnog sektora, kao jedan od učinaka imat će i smanjenje broja prilika u kojima do korupcije može doći – dodaje se.

Ukazano je i da su moralna osuda i neprihvatanje korupcije jedno od najdjelotvornijih sredstava za njeno sprečavanje, ali su etičke vrijednosti kod nas degradirane.

Među strateškim ciljevima strategije navedena je potreba profesionalizacije tijela za sprečavanje korupcije na nivoima vlasti gdje to do sada nije učinjeno.

– Također, u proteklom periodu neka zakonska rješenja su, umjesto progresa, doživjela nazadovanje kao što je problematika sukoba interesa u usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Uz to, kada govorimo o sukobu interesa, evidentna je normativna nepokrivenost u ovoj oblasti Federacije BiH i Brčko distrikta BiH, dok u Republici Srpskoj provođenje zakona u ovoj oblasti nije rezultiralo efikasnijim upravljanjem sukoba interesa – istaknuto je.

Kreatori nacrta strategije osvrnuli su se i na javne nabavke i potrebu izmjena Zakona o javnim nabavkama kako bi bio uveden organ inspekcijskog nadzora i pooštrene kazne.

Ipak kao moguće prepreke za uspješnu provedbu i strategije i njenog akcionog plana navedeni su, između ostalog, nedostatak političke volje i novca.

Kompletan nacrt strategije i akcionog plana možete pročitati ovdje.

Faktor.ba