Erdoanova prekretnica

Stravična eksplozija u nedjelju je zatresla Istanbul. U terorističkom napadu na najveći grad Turske ubijeno je šestero, a ranjena je 81 osoba. Napad je, prema informacijama turske države, izvela Ahlam Albašir, povezana s Radničkom partijom Kurdistana.

Turski ministar unutrašnjih poslova optužio je Kurdistansku radničku partiju (PKK). Šta će ovaj napad značiti za Tursku i svijet?

Kurdi, kojih ima između 35 i 40 miliona, smatraju se jednim od najbrojnijih naroda koji nemaju vlastitu državu. Iako je poslije Prvog svjetskog rata bilo predviđeno stvaranje nezavisnog Kurdistana, ovo je osujetio turski nacionalistički pokret pod vodstvom Kemala Ataturka, pa su se Kurdi u 20. stoljeću našli podijeljeni između Irana, Turske, Sirije i zemalja bivšeg SSSR-a.

Od sedamdesetih godina borbu za nezavisnost Kurdistana pokrenuo je PKK, koji od 1984. godine vodi oružani sukob s Turskom. Iako se u prvim godinama vladavine Erdoana (Erdogan) ovaj sukob donekle smirio, on je posljednjih godina ponovo doživio eskalaciju s ratovima na Bliskom istoku, a Turska protiv Kurda vodi otvoren rat u Siriji i na sjeveru Iraka.

Nesumnjivo je da će teroristički napad u Istanbulu predstavljati još snažniji povod turskim vlastima za obračun s PKK-om. No, indikativna je i reakcija turskog ministra unutrašnjih poslova Sulejmana Sojlua, koji je odbio primiti saučešće Sjedinjenih Država i optužio ovu državu za skrivanje terorista.

Podsjetimo, za omogućavanje članstva u NATO savezu Turska je od Švedske i Finske tražila izručivanje ljudi koje su označili kao članove i saradnike PKK i FETO-a.

Prvim reakcijama na teroristički napad Erdoanov režim jasno daje do znanja da možemo očekivati dodatno zahlađenje odnosa Turske sa Sjedinjenim Državama i zapadnim saveznicima. A samim tim i dodatno udaljavanje od zapadnih vrijednosti.

Avaz