Svaka šesta osoba u BiH umre zbog zagađenog zraka za koji ne postoji sistemsko rješenje

Problem Sarajeva sa zagađenim zrakom je višedecenijski. Ove godine se navršilo tačno 50 godina otkako je delegacija Grada Sarajeva putovala u Washington na pregovore sa Svjetskom bankom u vezi s kreditom za rješavanje problema zagađenog zraka, kojeg je Grad Sarajevo dobio.

– Onda se krenulo sa projektom u okviru kojeg je izgrađen gasovod od Zvornika do Sarajeva, prebačena je sva industrija koja je bila u centru Sarajeva sa ugalja ili lož ulja na gas, prebačene su sve kotlovnice sa lož ulja ili uglja na gas i nakon svega sedam godina implementacije projekta, više od pola stanovništva Sarajeva se grijalo direktno ili indirektno na prirodni gas. Novac koji je tada potrošen, kada se preračuna u sadašnje stanje, kada se u obzir uzme inflacija, iznosi negdje oko 600 miliona KM. Znači, skoro pola sadašnjeg budžeta Kantona je potrošeno da se riješi problem zagađenog zraka – istakao je Anes Podić iz Eko akcije.

Prirodni gas je odabran kao alternativni energent jer je emisija štetnih materija, koje su glavni zagađivač u Sarajevu, sagorijevanjem prirodnog gasa zanemariva.

Pedeset godina poslije sastanka sa Svjetskom bankom potrošeno je nula konvertibilnih maraka za zamjenu peći građanima Grada Sarajeva koji se griju na čvrsta goriva, odnosno drva ili ugalj.

– Ove godine naša najbogatija lokalna zajednica, koja je imala na raspolaganju budžet od milijardu i 200 miliona KM je na program zamjene peći potrošila bukvalno nula konvertibilnih maraka – naglašava Podić za Faktor.

Međutim, 2020. godine Vlada KS je dala saglasnost za implementaciju pilot-projekta “Subvencioniranje zamjene peći na ugalj i ostala čvrsta goriva u domaćinstvima u Kantonu Sarajevo sa certificiranim pećima i toplotnim pumpama” na osnovu kojeg je 2021. godine otvoren javni poziv u kojem je saopćeno da će se prelazak na korištenje peći/kotlova na pelet subvencionirati iznosom do 70 posto od iznosa ukupnih troškova ili maksimalnim iznosom do 5.000 KM po korisniku, dok će se prelazak na grijanje pomoću toplotnih pumpi subvencionirati iznosom do 40 posto od iznosa ukupnih troškova ili maksimalnim iznosom do 7.000 KM po korisniku. Tada je subvencija odobrena za 77 aplikanata, a zbog velike zainteresovanosti Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Vlada Švedske u jednakim omjerima ukupno su izdvojili 2,9 miliona KM u ove svrhe.

Također, ministar Enver Hadžiahmetović je u aprilu ove godine održao sastanak sa direktoricom bosanskohercegovačkog ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Manuelom Naessl, povodom razgovora o projekatu “Proširenje i poboljšanje sistema daljinskog grijanja u KS”, koji ima za cilj ostvarenje značajnog ekološkog efekta uključujući smanjenje emisije stakleničkih gasova, poboljšanje energijske efikasnosti sistema daljinskog grijanja i primjenu inovativnih tehnologija. Dok je u maju potpisan sporazum o saradnji na realizaciji projekta “Subvencioniranje gasnih priključaka na postojeću infrastrukturu Sarajevogasa” s ciljem zaštite poboljšanja kvalitete zraka u Kantonu Sarajevo.

Zagađenju zraka doprinosi i izgradnja visokih zgrada čime se sprečava provjetravanje i kretanje prirodnih vjetrova.

– U postojećem, i još važećem, urbanističkom planu urbane jezgre Sarajeva stoji da treba izbjegavati gradnju visokih zgrada. To je također dokument sa zakonskom snagom. Svi ostali provedbeni dokumenti prostornog uređenja moraju biti u skladu sa ovim urbanističkim planom, međutim mi smo nakon rata dobili dodatnu visoku gradnju, a u planovima su još mnoge i mnoge visoke zgrade, koje se zaista ne bi smjele graditi – poručuje Podić iz Eko akcije.

Kanton Sarajevo je donosio razne strategije i akcione planove u pokušaju smanjenja zagađenosti zraka, koji se nisu primjenjivale. Tako je Akcioni plan za smanjenje čestičnih tvari u zraku na području KS iz 2013. godine bio pun manjkavosti, ali se ni kao takav uopće nije primjenjivao.

– Sve što se radilo bilo je sporadično. Bilo je pokušaja da se pomogne ljudima da pređu na plin, međutim nije bilo sistemskog angažmana – kazao je Podić te dodaje nekoliko primjera za to:

– Izvori zagađenja su mala kućna ložišta, domaćinstva koja se griju na ugalj i drva, saobraćaj, krupnije i sitnije industrije i daljinski transport od termoelektrana i drugih djelova koji vjetar donese. Kad je saobraćaj u pitanju, on nije dominantan izvor. Međutim, on je prisutan tokom cijele godine i vrlo je blizu ljudi koji su na ulicama i izuzetno je opasan izvor emisija. U Sarajevu postoji oko dvije hiljade taksi vozila, a do sada nije bilo ni pokušaja da se oni sistemski prebace na LPG prirodni kompresovani tekući gas ili da pređu na električna vozila. Također, nije bilo nikakvih pokušaja da se autobuski javni prijevoz sistemski uredi, da bilo koji novi autobus obavezno bude ili na gas ili da bude električni. Centrotrans je u posljednje vrijeme preuzeo od GRAS-a veliki broj linija i moglo ih se uvjetovati sa tim da njihovo vozilo ne smije biti dizel, odnosno ne smije zagađivati zrak, ali to se nije desilo – rekao je Podić.

Grantom Federalnog ministarstva energije od 10 miliona maraka za kupovinu električnih vozila u Federaciji BiH pretpostavljao je subvencije od 10 hiljada KM po kupljenom automobilu, a Podić ističe da je KS mogao dodati još pet hiljada kako bi pomogao taksistima da kupe električna vozila te napraviti mrežu punionica po gradu, ali da oni to nisu uradili.

Nizom studija je potvrđno da je zagađenje zraka najveći uzrok smrti koji dolazi iz našeg okoliša. Zagađen zrak je daleko štetniji od bilo čega drugog, uključujući mnoge zarazne bolesti. Procjene su da na svijetu godišnje umre oko osam-devet miliona ljudi od neke bolesti koju je izazvao zagađeni zrak. U BiH skoro svaka šesta smrt uzrokovana je nekom bolešću koji je izazvao zagađeni zrak.

– Nove izmjene odluke o kvaliteti zraka u KS su pripremljene još 2019. godine, međutim one još od tada stoje u ministrovoj ladici – dodaje Podić te ističe da rješenja postoje, ali da se na njima ne radi. On navod da je nezainteresovanost za ovaj problem vidljiva i u činjenici da vlasti nisu čak donijele zakon koji ne zahtijeva izdvajanje novca, a tiče se zabrane paljenja / loženja bilo čega na otvorenom od 1. oktobra do 1. maja, kada imamo povećan problem sa kvalitetom zraka.

Faktor.ba